preloader

Predstavljen izvještaj “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta”

Uređivačka neovisnost i vlasnička transparentnost – polazište su uređenih odnosa u medijima

Sarajevo, 14.novembra – Transparentnost medijskog vlasništva i finansiranja medija u Bosni i Hercegovini nije regulisana i omogućuje instrumentalizacije i zloupotrebe. Također, upitno je i vršenje funkcije javnog interesa medija bez adekvatnog monitoringa, neki su od zaključaka izvještaja “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta”, koji je predstavljen jučer  u Sarajevu.

Izvještaj je urađen u okviru projekta „Mediji i javni ugled“ koji finansira Evropska unija a provodi Konzorcij koji čine BH Novinari, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i Udruženje JaBiHuEU. Prezentaciju je otvorio Vladimir Pandurević, voditelj projekta iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini,  koji je ovom prilikom, naglasio  kako se nada „da će ovaj projekt rezultirati donošenjem adekvatne legislative u oblasti transparetnosti medijskog vlasništva  i oglašavanja”, kao i da će u tom smislu “vlasti ispoštovati preporuke nevladinog sektora”.

U uvodnoj riječi, Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, istakla je kako je projekat „Mediji i javni ugled“ predstavljen prije godinu dana u Parlamentu BiH, i da je prezentacija rezultat jednogodišnjeg serioznog istraživanja bh. prakse u oblasti reguliranja transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija iz javnih budžeta i oglašavanja. “Sa zadovoljstvom možemo reći da smo završili najteži dio posla u ovom projektu, a to su i preporuka za donošenje dva zakona i transparentno finansiranje medija iz javnih budžeta. To su teme koje su posljednjih godina često naglašavane u izvještajima Evropske komisje o napretku BiH u procesu EU integracija”, naglasila je  Rudić.

Saša Rukavina, izvršni urednik Oslobođenja, istakao je kako je bitno znati ko je vlasnik određenog medija: „Kada je riječ o printanim medijima, tu je sve jasno od 1996. godine kada je država odlučila da nema više državnih javnih printanih medija. Što se tiče portala, za više od 60 posto njih nemamo informacije o vlasništvu, a jedino što je objavljeno je kontakt marketing službe. Mi bi morali znati čiji je određeni medij”, rekao je Rukavina, posebno naglasivši značaj reguliranja marketinške industrije u BiH, koja predstavlja važan sektor za opstanak i finansiranje medija.

Direktor Hayat TV-a Elvir Švrakić, podržao je nastojanja medijske zajednice da se regulira vlasništvo u medijima i finansiranje na transparentan način: „Potrebno je također, posvetiti pažnju pitanju koliko medija može biti u vlasništvu jednog lica. Transparentnost je veoma bitna, niko od vlasnika ne treba biti skriven, budući da mediji koriste javni resurs države  – frekvencije. Smatram da za ovo pitanje ne treba biti odgovorna Regulatorna agencija za komunikacije. U susjednim zemljama obično postoji posebno tijelo zaduženo za regulaciju transparentnosti vlasništva. Također se postavlja pitanje uređivačke politike i njene povezanosti sa finansiranjem. Primjer je Agrokor. Naime, tek kad su optužnice podignute neki mediji su počeli izvještavati o ovom slučaju“, istakao je Švrakić.

Sažetak istraživanja dostupan je ovdje, a cjelokupan tekst izvještaja biće uskoro objavljen u elektronskoj i štampanoj formi.