Wigemark na 60. godišnjicu Rimskih ugovora: Budućnost BiH je nesumnjivo u Evropskoj uniji

Wigemark na 60. godišnjicu Rimskih ugovora: Budućnost BiH je nesumnjivo u Evropskoj uniji

25. marta Evropska unija će obilježiti 60. godišnjicu od potpisivanja Rimskih ugovora koji su predstavljali prvi korak ka ujedinjenoj Evropi. Od rođenja Evropskih zajednica 1957. godine, građani naših država članica uživaju šest decenija mira, prosperiteta i sigurnosti kakvi nisu zabilježeni do tada. Kontrast sa prvom polovinom 20. vijeka ne može biti veći. Dva katastrofalna rata u Evropi, između 1914 i 1945., ostavila su za sobom milione mrtvih a kontinent razrušenim, podijeljenim i iscrpljenim. Za zemlje koje su dugo ratovale, evropska integracija bila je najuspješniji mirovni projekat u našoj historiji.

WigemarkEU60Međutim, mi živimo u nepredvidljivim vremenima a 60. godišnjica Rimskih ugovora je prilika ne samo da reafirmišemo našu predanost vrijednostima i ciljevima na kojima se temelji evropski projekat već i da poduzmemo pragmatične i ambiciozne korake.

Bosna i Hercegovina je najnovija evropska zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, pokazajući da ostaje snažnom potreba za ujedinjenim evropskim kontinentom. Budućnost Bosne i Hercegovine je nesumnjivo u Evropskoj uniji, i mi ćemo nastaviti da sarađujemo sa vlastima, civilnim društvom, medijima i građanima ove zemlje na ostvarenju vaših težnji da se pridružite EU porodici. Radimo to jer smo duboko uvjereni da će promjena koja je potrebna da bi BiH postala zemlja članica Evropske unije istinski poboljšati živote građana ove zemlje.

Svijet prolazi kroz period velike neizvjesnosti: globalna ravnoteža moći se pomijera a međunarodni poredak zasnovan na pravilima prečesto se dovodi u pitanje. Evropska unija će sve više biti vitalna snaga u očuvanju i jačanju globalnog poretka.

Evropska unija je druga svjetska ekonomija. Mi smo najveće globalno tržište i vodeći strani investitor u najvećem dijelu svijeta. EU je ostvarila snažnu poziciju djelujući na globalnoj sceni zajednički i jednim glasom, igrajući ključnu ulogu kao članica Svjetske trgovinske organizacije u uklanjanju trgovinskih barijera, te zaključujući bilateralne trgovinske sporazume sa brojnim važnim partnerima širom svijeta – kao što je nedavni CEFTA sporazum sa Kanadom. To je omogućilo izvoznim firmama EU da procvjetaju i otvore preko 30 miliona radnih mjesta.

Mi ulažemo u razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć više od ostatka svijeta zajedno. EU je sve aktivnija kao globalni pružalac sigurnosti.

Evropska unija jeste i nastavit će da bude snažna, kooperativna i pouzdana sila. Naši partneri znaju za šta se mi zalažemo.

Mi se zalažemo za multilateralizam, ljudska prava, međunarodnu saradnju.

Mi se zalažemo za održivi razvoj, inkluzivna društva, borbu protiv svih nejednakosti – u obrazovanju, demokratiji i ljudskim pravima. Za nas to nije humanitarno djelovanje: to je također pametno ulaganje u vlastitu sigurnost i prosperitet.

Evropska unija je najveći svjetski finansijski donator razvojne pomoći. Bili smo ključni akter u planiranju UN-ovih Ciljeva održivog razvoja i već ih provodimo, te radimo na ažuriranju Evropskog konsenzusa o razvojnoj politici. Razvojna pomoć Evropske unije ide u skoro 150 zemalja i sve više se fokusira na najsiromašnije dijelove svijeta. U periodu 2014-2020, oko 75% pomoći Evropske unije ide zemljama koje su često teško pogođene prirodnim nesrećama ili sukobima, što je nešto što naročito ugrožava građane tih zemalja. EU je jedini donator u svijetu koji pruža podršku u svim zemljama koje su slabe ili proživljavaju sukobe.

Mi se zalažemo za bolja svjetska pravila, pravila koja štite ljude od zlostavljanja, pravila koja proširuju prava i podižu standarde. Upravo zahvaljujući našem zajedničkom djelovanju – Unije i njenih država članica – globalna zajednica je uspostavila inovativne sporazume kao što su Ciljevi održivog razvoja, Pariški sporazum o klimatskim promjenama te Akciona agenda iz Adis Abebe o finansiranju za razvoj. U svijetu u kojem se ponovno rađanju politike moći Evropska unija će imati još značajniju ulogu.

Sve delikatnije međunarodno okruženje traži veće angažovanje a ne povlačenje. Zato će EU nastaviti podržavati i pomagati Ujedinjene nacije: naša saradnja sa UN-om uključuje mirovne misije, diplomatske napore, ljudska prava, rješavanje problema gladi, i borbu protiv kriminala. Evropska unija je također snažan i aktivan partner regionalnih organizacija kao što su Afrička unija, Asocijacija nacija jugositočne Azije i Arktičko vijeće.

Evropska unija je također spremna pomoći onima koji su pogođeni prirodnim i nesrećama koje prouzrokuje čovjek. Humaniratne krize i dalje uzimaju veliki danak širom svijeta a, tokom 2016., Evropska unija je dodijelila humanitarnu pomoć u vrijednosti od 1,5 milijardi eura za hranu, smještaj, zaštitu i zdravstvenu njegu za 120 miliona ljudi u preko 80 zemalja. Od početka sukoba u Siriji u 2011., EU je najveći pojedinačni donator humanitarne pomoći namijenjene za brigu o milionima muškaraca, žena i djece koji su raseljeni zbog sukoba u toj zemlji. Bilo koja država u svijetu može zatražiti pomoć putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Od njegovog pokretanja u 2010., Mehanizam je intervenisao u nekim od najrazornijih nesreća sa kojima se svijet suočio, kao što je zemljotres na Haitiju (2010), trostruka katastrofa u Japanu (2011), poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini (2014), izbijanje epidemije ebole (2014), sukob u Ukrajini (2014), zemljotres u Nepalu (2015), izbjeglička kriza u Evropi i uragan Metju na Haitiju (2016).

Šta god da budućnost donese, jedno je sigurno: EU će nastaviti da pitanja kao što su unapređenje međunarodnog mira i sigurnosti, razvojna saradnja, ljudska prava i odgovor na humanitarne krize, stavlja u samo središte svojih vanjskih i sigurnosnih politika.