Međunarodni dan biološke raznolikosti
Šta je biodiverzitet? Biodiverzitet (biološka raznolikost) je raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na planeti. Nastavimo li sa ovakvim stilom života do 2030. godine bit će nam potrebne dvije plan...
Šta je biodiverzitet?
Biodiverzitet (biološka raznolikost) je raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema na planeti. Nastavimo li sa ovakvim stilom života do 2030. godine bit će nam potrebne dvije planete kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe.
Biodiverzitet je važan jer su sve vrste međusobno povezane i ovise jedna od druge. Iako su biljke i životinje prilagodljive, klimatske promjene se odvijaju puno brže što prijeti njihovom opstanku. Pretpostavlja se da postoji oko 80 miliona različitih vrsta te je oko dva miliona poznato savremenoj biološkoj nauci. Mnogi vrste nikada neće biti poznati jer su već nestali ljudskim djelovanjem ili makropromjenama u životnoj sredini.
Svaka biljna vrsta je veoma važna u očuvanju ekološke ravnoteže na planeti Zemlji. Sa nestajanjem vrsta biljaka dolazi do gubitka energije, tj. do porasta energetskog nereda (entropije), a kasnije i do nestajanja životinjskih vrsta uzrokovanog smanjenjem izvora hrane, promjenom staništa i sličnim uvjetima. Biodiverzitet je strateško sredstvo u procesu globalizacije i okosnica programa u zaštiti okoliša i održivom razvoju čovječanstva.
Bosna i Hercegovina još uvijek ima dobro očuvane ekosisteme i u njima 5134 vrsta biljaka, 119 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 340 vrsta ptica i 87 vrsta sisara.
Brojne su prijetnje biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini:
- globalne promjene,
- prekomjerna sječa šuma,
- intenzivna erozija tla,
- gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
- eutrofikacija voda,
- kontaminacija svih sfera života,
- prekomjerna eksploatacija bioloških resursa,
- neodrživa eksploatacija vodnih i mineralnih resursa,
- slabe i neefikasne implementacije zakonske regulative,
- nepostojanje jasnog institucionalnog okvira,
- slaba istraženost pojedinih komponenata biodiverziteta u kontekstu savremenih potreba.
Zbog prekomjerne upotrebe, mnoge ljekovite i aromatične vrste biljaka su dospjele na „crvene liste“ i u Bosni i Hercegovini. Životinje koje su ugrožene u BiH su Canis Lupus (vuk), Rupicapra Rupicapra (divokoza), Lutra Lutra (vidra), ranjive životinje : Ursus Arctos (medvjed), Lynx Lynx (ris), kritično ugroženi: patka gogoljica ili Netta Rufina, Falco Naumanni – bjelonokta vjetruša, Turdus Pilaris-drozd, bravenjak te kritično ugrožene gljive: Boletus regius- Kraljevka i Kestenov vrganj.
Zašto su gljive važne?
Gljive razgrađujući mrtvu organsku tvar omogućavaju kruženje materije, bez kojeg život nije moguć. Dok životinjske ostatke većinom razgrađuju bakterije, u razgradnji biljnih ostataka (celuloze, hemiceluloze, pektina i lignina) dominantne su gljive. Mnoge gljive tvore s biljkama mikorizu, koja je iznimno važna za zdravlje šumskoga drveća i drugih mikoriznih biljaka. Neke se biljke uopšte ne mogu razvijati bez gljivljeg partnera (npr. orhideje).
Danas je poznato da oko 85% vaskularnih biljaka s gljivama tvori mikorizu. Kao paraziti, gljive napadaju oslabljene i stare organizme, pa tako imaju značajnu ulogu u prirodnoj selekciji, životnim ciklusima (ubrzavaju kruženje tvari u prirodi) i povećavanju raznolikosti šumskih staništa (omogućavaju stvaranje duplji potrebnih pticama i malim sisavcima). Miceliji i plodišta gljiva važna su hrana velikomu broju životinja (mnoge vrste kukaca hrane se samo gljivama).
Uz pomoć gljiva se fermentacijom dobivaju hljeb, vino i pivo dok se u biotehnološkim procesima uz pomoć gljiva proizvode se mnoge važne tvari kao što su alkohol, limunska kiselina, mliječna kiselina i antibiotici.
Neke se vrste gljiva zbog jestivih plodišta uzgajaju za hranu. Veći broj jestivih vrsta može se skupljati u prirodi, pod uvjetom da ih se zna razlikovati od onih otrovnih, da nisu zaštićene zakonom zbog svoje ugroženosti te da ih se skuplja na propisani način. Jedna od najpoznatijih jestivih gljiva, blagva (Amanita caesarea)je zakonom zaštićena.
