Prava i položaj starijih danas, naša prava sutra: Unapređenja kvalitete života za građane starije životne dobi
Razmišljamo li dovoljno o kvaliteti života starijih osoba? Na koji način osobe treće životne dobi provode dane, koliko su ravnopravno zastupljene u društvu i koje su im uopće mogućnosti otvo...
Razmišljamo li dovoljno o kvaliteti života starijih osoba? Na koji način osobe treće životne dobi provode dane, koliko su ravnopravno zastupljene u društvu i koje su im uopće mogućnosti otvorene? Pokušavajući odgovoriti na pomenuto te omogućiti strukturiran pristup rješenju ovog izazova, Evropska unija je pomogla provođenje projekta koji je nastojao osvijestiti građane da su prava i položaj starijih danas, naša prava sutra, još jednom pokazujući da odgovara na potrebe građana i društva u svrhe unapređenja kvalitete života.
Prepoznajući porast diskriminacije građana starije živote dobi, projekat „Akcija protiv dobne diskriminacije“ je za cilj imao poboljšati ljudska prava i kvalitetu života starijih u BiH. Bosna i Hercegovina nije izuzetak kada je u pitanju sve veća dobna diskriminacija, koja je za razliku od ostalih vrsta diskriminacije još specifičnija, jer je prećutno društveno prihvatljiva u većini svjetskih društava. Imajući u vidu sve veći broj starijih građana u Bosni i Hercegovini i uglavnom loše socijalne i ekonomske uslove u kojima žive, projekat je definisao jasne i konkretne ciljeve čija realizacija treba da unaprijedi položaj starijih građana u bh. društvu.
Azema Avdusinović, iz organizacije „Hilfswerk“, ključnog partnera projekta, kaže da su učinjeni značajni pomaci, ali da je provođenje i praćenje predloženih mjera zadatak za cijelo društvo, od institucija do pojedinaca. „Najznačajniji rezultati projekta postignuti su kroz djelovanje radne grupe formirane od predstavnika institucija koji su kroz svoj rad na osnovu Studije o položaju starijih osoba u BiH (izrađene u okviru projekta), napravili analizu i preporuke koje su upućene upravo na adrese onih koji donose zakone i koji treba da provode već donesene zakone,“ ističe Avdusinović.
Bosna i Hercegovina ima zakone kojima su donekle regulisani položaj i prava starijih osoba, ali je problem što se mnogi od tih zakona krše i ne primjenjuju. Trajni rezultat projekta je izrada analize socijalnog položaja, pristupa pravima i ukupnih životnih uslova starijih građana u Bosni i Hercegovini, što do sada nije postojalo te dvije grupe preporuka za bolji položaj starijih osoba upućene na adrese nadležnih institucija.
Značajan doprinos postignut je i u promovisanju aktivnog učešća starijih osoba u lokalnim zajednicama i korištenju resursa koje starije osobe posjeduju. „Ovi pomaci rezultat su zajedničkog rada i sesija volontera koji su ohrabreni da u svojim zajednicama budu aktivni, da djeluju kroz svoja udruženja i da traže od lokalnih zajednica da se donose akcioni planovi koji će moći podržati strategiju o položaju starijih osoba,“ ističe Avdusinović.
Zahvaljujući projektnim aktivnostima, održane su obuke za 168 volontera koji rade sa starijim osobama u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu, izrađeni priručnici te interaktivne radionice sa starijima. Sve aktivnosti rađene su s ciljem kvalitetnije brige o ovoj populaciji te jačanju samopouzdanja i omogućanja aktivnosti za njihovo aktivno učešće u društvu.
U nemogućnosti završetka svih planiranih aktivnosti, sredstva projekta iskorištena su za brigu za najranjivije skupine tokom pandemije. Najugroženijim stanovnicima Sarajeva, Mostara, Banjaluke i Brčkog uručeno je 300 paketa hrane i higijenskih potrebština uz pomoć volontera te predstavnika Ureda Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Sredstva projekta, u iznosu od 15.000 eura, preusmjerena su najugroženijoj populaciji starijih osoba, u cilju olakšavanja kretanja i brige o njihovog svakodnevnici. Na kućne adrese korisnika isporučeni su paketi sa životnim namirnicima, a članovima Centra za zdravo starenje koji su zbog ograničenog kretanja aktivnosti obavljali u svojim domovima isporučeni su i setovi materijala za rad.
Projekat „Akcija protiv diskriminacije po osnovu godina“ finansirala je Evropska unija u iznosu većem od 150.000 eura, a proveli su ga Hilfswerk International sa Partnerstvom za javno zdravlje, Crvenim krstom BiH i Udruženjem za pomoć i razvoj HAJDE.
