Čuvajmo prirodu i naše planine

Planinski turizam je antistresno rješenje i jedna vrsta privremenog  prekida veze sa gradskim stilom života posebno na način da se zamijene neke virtuelne aktivnosti s terapijom kroz pokret i fizi...

Planinski turizam je antistresno rješenje i jedna vrsta privremenog  prekida veze sa gradskim stilom života posebno na način da se zamijene neke virtuelne aktivnosti s terapijom kroz pokret i fizičku aktivnost . Planina nudi mnoštvo aktivnosti koje pozitivno utiču na zdravlje. Planinarenje, penjanje, ribolov, kanu, skijanje, bordanje, biciklizam i kampovanje su neke od  njih.

Planinski turizam doprinosi ekonomskom razvoju zemlje sa jedne strane, a sa druge strane doprinosi zadovoljavanju duhovnih i psiholoških potreba ljudi.

Izlaganje biodiverzitetu poboljšava zdravlje na više načina. Japanski istraživači sugerišu da unosimo korisne tvari kada udišemo šumski zrak, a istraživanje je identificiralo tri glavna inhalacijska faktora zbog kojih se možemo osjećati zdravije. Ti faktori su korisne bakterije, esencijalna ulja biljnog porijekla i negativno nabijeni ioni. Ova tri faktora su međusobno u interakciji.

Boravkom na planini pluća udišu kisik bez plinova ili zagađenja zraka. Svjež zrak pomaže kod respiratornih problema i olakšava disanje kod astme.

Okruženje s manje kisika u većim nadmorskim visinama ima određeni učinak na apetit. in vitro studije pokazuju da ljudske stanice proizvode više leptina (hormona koji vam pomaže da se osjećate sitije) kada su izložene zraku na  visokim nadmorskim  visinama.

Istraživači su proučavali fitoncide, generalizirani izraz za tvar koju emituju biljke i drveće i općenito znači aromu šume. To su  tvari koje izlučuju više biljke a djeluju nepovoljno na niže organizme, posebno bakterije. Izlučivanjem fitoncida stvara se imunitet biljaka protiv bolesti. Fitoncidi se ponekad nazivaju i antibioticima viših biljaka. Teoretizirano je da ove hemikalije mogu inhalacijom uticati na fiziologiju stresa. Udisanje fitoncida koji su biljke izlučile pokazuje pozitivno dejstvo na pluća, osim toga imaju jak antialergijski i antiupalni karakter.

Jedno istraživanje urađeno na području Dalmacije 1966.godine, a koje se tiče kvantitativnog određivanja biljnih antibiotika u četinarima Dalmacije za rezultat je imalo da npr. porodica borova sadrži više biljnih antibiotika od porodice tisa i čempresa te da u četinarima Dalmacije prevladava penicilinski tip antibiotika.

Shinrin-yoku or “forest bathing” termin je koji vodi porijeklo iz Japana. Kupanje u biodiverzitetu.

Odlazak u planine je idealan i  za druženje s porodicom i prijateljima. Vrijeme provedeno na planini povezuje nas sa samim sobom i prirodom koja nas okružuje. Svaka aktivnost kojom se bavimo u prirodi, konstantno nas podsjeća na našu snagu i izdržljivost. Bilo da se radi o planinarenju, penjanju, skijanju, vožnji biciklom ukazuje nam na naše limite i pomaže da pomjerimo vlastite granice.

Postoje nagovještaji da biološka raznolikost značajno utiče na mentalno zdravlje. To može biti raznolikost vrsta drveća i / ili vegetacije i ptica, raznolikost zvukova i slično. U obzir dolaze i  susreti s neškodljivim mikrobima iz okoline (posebno onima koji se susreću u manje urbaniziranim, tradicionalnim društvima) i / ili prirodnim hemikalijama u zraku koje su proizvod biološke raznolikosti (npr. Fitoncidi) koji se luče iz drveća i drugih biljaka ili bi to mogla biti sinergijska kombinacija svega navedenog?

Kvadratni kilometar šume može biti dom za više od 1000 različitih vrsta s toga postoje pored nepisanih i ona pravila propisana Zakonom o zaštiti prirode.

Neka od nepisanih pravila ponašanja su:

• kod planinarenja treba voditi računa o potrebama svih članova u grupi, ne ostavljati planinare same u planini, na stazi pozdraviti druge planinare, biti korektan prema mještanima, uklanjati kamenje i grane sa staze, pokupiti smeće i odnijeti u najbližu kantu, ne praviti buku, ne ostavljati iza sebe opuške , poštovati zaštitni režim u zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova i prirodnih rezervata, pridržavati se uputa čuvara prirode; ne čupati i ne uništavati biljke, ni zakonski zaštićene, a ni nezaštićene.

BiH je planinska zemlja i nešto više od 50% teritorije čine planine od 500m nadmorske visine i više, što je idealno za razvoj planinskog turizma zimi i ljeti, koji ima sve veću ulogu u ekonomskom razvoju mnogih zemalja.