Ko je sakrio zvijezde

Međunarodna sedmica tamnog neba obilježava se u periodu od 15 do 22 aprila sa ciljem da se šira javnost upozna sa naizgled bezazlenom problematikom svjetlosnog zagađenja. Pokret koji se formirao [...

Međunarodna sedmica tamnog neba obilježava se u periodu od 15 do 22 aprila sa ciljem da se šira javnost upozna sa naizgled bezazlenom problematikom svjetlosnog zagađenja. Pokret koji se formirao zadnjih godina, ukazuje na to da svjetlosno zagađenje ima dalekosežne posljedice koje su štetne za sva živa bića. Protiv ovog problema možemo se boriti na više načina, a razloga je više nego dovoljno. 

Pod svjetlosnim zagađenjem podrazumjevamo svako vještačko svjetlo koje nije potrebno i koje je zagađivač sa ozbiljnim i štetnim posljedicama. Svjetlosno zagađenje, prekomjerna ili neodgovarajuća upotreba vanjskog umjetnog svjetla, utječe na ljudsko zdravlje, ponašanje divljih životinja i našu sposobnost da promatramo zvijezde i druge nebeske objekte. Ono takođe može stvarati nepotrebne novčane , kao i energetske troškove, te doprinositi klimatskim promjenama. Svjetlosno zagađenje se povećava sa porastom stanovništva, a 83% svjetske populacije, kao i  99 posto Amerikanaca i Evropljana, živi pod svjetlom zagađenim nebom.

Svjetlosno zagađenje je ustvari globalni problem, a tzv. sjaj neba uzrokovan antropogenim aktivnostima, jedan je od najraširenijih oblika svjetlosnog zagađenja. Sjaj neba je osvjetljavanje noćnog neba, uglavnom iznad urbanih područja, zbog električnih svjetala automobila, uličnih svjetiljki, kancelarija, fabrika, vanjskog oglašavanja i zgrada. Sjaj neba pretvara  noć u dan za sve one koji žive u tom okruženju.

Umjetna svjetlost može poremetiti prirodne ritmove i kod ljudi i kod životinja. Noćno svjetlo prekida san i zbunjuje cirkadijalni ritam – unutrašnji „sat“ koji vodi dnevne i noćne aktivnosti i utječe na fiziološke procese u gotovo svim živim organizmima. Jedan od ovih procesa je proizvodnja hormona melatonina, koji se oslobađa kada je tamno, a inhibira se kada je prisutna svjetlost. Povećana količina svjetlosti noću smanjuje proizvodnju melatonina, što rezultira nedostatkom sna, umorom, glavoboljom, stresom, anksioznošću i drugim zdravstvenim problemima. Istraživanja provedena u novije vrijeme  pokazuju da izlaganje vještačkom svjetlu dugo nakon zalaska sunca, povećava rizik od bolesti, i to hroničnih zdravstvenih problema,  poput dijabetesa, gojaznosti, i srčane bolesti, te ukazuje na vezu između smanjenog nivoa melatonina i raka. Ne radi se samo o tome koliko ima svjetla, već i o tome koja vrsta svjetlosti se proizvodi. U nekim slučajevima, energetski efikasna rasvjeta, kao što su LED diode bogate plavom bojom, može biti jednako loša (ili gora) za divlje životinje kao i manje energetski efikasne opcije. Posebno se pokazalo da plava svjetlost smanjuje nivoe melatonina kod ljudi. Plavo svjetlo se nalazi u mobilnim telefonima i drugim kompjuterskim uređajima, kao i u diodama koje emituju svjetlost (LED), vrstama sijalica koje su postale popularne kod kuće iu industrijskoj i gradskoj rasvjeti zbog niske cijene i energetske efikasnosti. 

Studije pokazuju da svjetlosno zagađenje također utječe na ponašanje životinja, poput obrazaca migracije, navike budnog spavanja i formiranje staništa. Zbog svjetlosnog zagađenja, morske kornjače i ptice vođene mjesečinom tokom seobe se zbune, izgube svoj put i često uginu. Veliki broj insekata koji su primarni izvor hrane za ptice i druge životinje, privlači umjetna svjetlost i odmah uginu nakon kontakta s izvorima svjetlosti. Ptice su također pogođene ovim, a mnogi gradovi su usvojili program “Lights Out” za gašenje svjetla u zgradama tokom migracije ptica.

Studija o kosovima (Turdus merula) u Njemačkoj otkrila je da prometna buka i vještačko noćno osvjetljenje uzrokuju da se ptice u gradu aktiviraju ranije od ptica u prirodnim područjima – probude se i pjevaju čak pet sati ranije od onih na selu. Čak i životinje koje žive pod morem mogu biti pod utjecajem podvodnog umjetnog osvjetljenja. Jedna studija je proučavala kako su morske životinje reagovale na jarko osvijetljene ploče potopljene pod vodom u blizini obale Walesa. Manje životinja koje se hrane filterom, kao što su morska štrcaljka i morska čekinja, napravilo je svoje domove u blizini osvijetljenih ploča. To bi moglo značiti da svjetlost s naftnih platformi, brodova u prolazu i luka mijenja morske ekosisteme. 

Šišmiši su takođe životinje na koje veliki uticaj ima svjetlo. Šišmiši lete noću iz prilično specifičnog razloga, a to je izbjegavanje predatora. Njihovi prirodni grabežljivci su uglavnom ptice koje, osim sova, uglavnom izlaze danju. Šišmiši povezuju osvijetljena područja s rizikom od grabežljivaca, pa će ih mnogi u potpunosti izbjegavati. Ako postoji dug, linearan raspored ulične rasvjete, poput autoputa, slijepim miševima može biti veoma teško da se kreću. Dobro osvijetljen put može postati trajna prepreka slijepim miševima koji pokušavaju da putuju do svojih omiljenih hranilišta, što može dovesti do propadanja ili gubitka staništa slijepih miševa. Oni se kreću zahvaljujući kombinaciji snažnog noćnog vida i eholokacije, prebacujući se između njih po potrebi. U situacijama slabog osvjetljenja mogu prestati eholokirati kako bi sačuvali energiju i maskirali se od nekih vrsta plijena koji su se prilagodili da čuju njihovu eholokaciju. Za slijepe miševe, susret sa umjetno osvijetljenim prostorom je kao gledanje u farove automobila sa punim svjetlom. Ako iznenada naiđu na nešto blještavo ili reflektirajuće, možda neće vidjeti objekt na svom putu, što može dovesti do sudara s preprekama.

Čak i na mjestima koja su namijenjena da osiguraju zaštićena prirodna staništa za divlje životinje, svjetlosno zagađenje ima utjecaja, te  je u pojedinim nacionalnim parkovima održavanje tamnog noćnog neba postavljeno kao prioritet, nakon što je izveden zaključak da je  skoro svaki park od njih stotinjak koji su obuhvaćeni istraživanjem,  pokazao barem malo svjetlosnog zagađenja. 

Osim sjaja neba postoje i tri druge vrste svjetlosnog zagađenja: odsjaj, nered i lagani propust. Odsjaj je pretjerana svjetlina koja može uzrokovati vizualnu nelagodu kao na primjer prilikom vožnje. Nered je svijetao, zbunjujući i pretjerano grupisan izvor svjetlosti kao na primjer Times Square u New Yorku. Lagani propust je kada se svjetlost proteže u područje gdje nije poželjna ili potrebna kao što je ulična rasvjeta koja osvjetljava prozor obližnje spavaće sobe. Većina vanjske rasvjete je loše pozicionirana, šaljući izgubljenu električnu energiju u nebo.  Istraživanje provedeno u saradnji sa UNESCO-om pokazalo je da se svjetlosno zagađenje vidljivo iz svemira smanjilo za 28% od ranih 1990-ih, ali je sjaj neba samo dio problema. Globalno, između 1992. i 2009. godine došlo je do porasta od 39% u slabo osvijetljenim područjima i od 19% u jako osvijetljenim područjima.

Ono što mi možemo učiniti na individualnom nivou je da koristimo vanjsku rasvjetu samo kada i gdje je to potrebno, kako bi bili sigurni da su vanjska svjetla pravilno zaštićena i usmjeravaju svjetlost prema dole umjesto prema gore u nebo, možemo izbjegavati osvjetljavanje drveća koje bi moglo biti dom ili hranilište za slijepe miševe ili druge noćne divlje životinje. Takođe možemo da spustimo roletne, sjenila i zavjese noću kako bi se svjetlost zadržala unutra, zatim da izbjegavamo rasipanje svjetlosti i energije tako što ćemo osvijetliti samo ono što trebamo vidjeti i to koristeći recimo čunjeve ili preklopna svjetla da bi se  fokusiralo svjetlo na tlo ili na objekt koji se treba vidjeti. Ovo će ograničiti vaš doprinos sjaju neba i poboljšati vidljivost zvijezda u vašem području. Većina kućne vanjske rasvjete je sada LED, pa prilikom odabira treba tražiti toplu bijelu opciju, a ne hladne bijele i plave talasne dužine svjetlosnog spektra. Tople bijele, narančaste i crvene boje su bolje opcije za većinu divljih životinja, kao i za naše vlastite cirkadijalne ritmove.

Kao društvo možemo se pridružiti mnogim državama koje su usvojile zakone za kontrolu vanjske rasvjete, te utjecati na  proizvođače da dizajniraju i proizvode izvore svjetlosti visoke efikasnosti koji štede energiju i smanjuju svjetlosno zagađenje.

Pomoć lokalnim divljim životinjama,  više vidljivih zvijezda na nebu  i bolji san, sasvim su dovoljni razlozi da se postane dio ovakve priče.