Biljke: Pluca ekosistema

Kako biljke pročišćavaju zrak? Pravo na udisanje čistog zraka jedna je od komponenti prava na zdravu životnu sredinu. Na kvalitet zraka općenito utiču karbon dioksid, karbon monoksid, nitrogen ...

Kako biljke pročišćavaju zrak?

Pravo na udisanje čistog zraka jedna je od komponenti prava na zdravu životnu sredinu.

Na kvalitet zraka općenito utiču karbon dioksid, karbon monoksid, nitrogen oksidi, kao i isparljivi organski spojevi (VOC), koji se mogu naći u nekim proizvodima i materijalima u našim domovima. Iako planeta ima odbrambene mehanizme za apsorpciju malih količina zagađivača zraka, visoki nivoi plinova mogu uzrokovati oštećenje ozona u atmosferi i druge probleme za žive organizme.

Kako navodi Rita Baraldi, biljni fiziolog u Institutu za bioekonomiju talijanskog Državnog istraživačkog Savjeta „Biljke se često doživljavaju kao „pluća“ ekosistema jer apsorbuju ugljen-dioksid i emituju kiseonik. Ali također djeluju kao “jetra” ekosistema, filtrirajući atmosferske zagađivače poput sumpor-dioksida i nitrogen dioksida kroz svoje lišće.“ Drveće igra vitalnu ulogu u direktnom uklanjanju zagađivača iz vazduha, a posebno PM čestica koje su toliko sitne da u nekim slučajevima mogu dospjeti i do najudaljenijih dijelova pluća, uzrokujući plućne i kardiovaskularne bolesti ili pogoršavajući respiratorne bolesti. Takođe se povezuje sa upalom i srčanim oboljenjima. Prema procjeni, 8,9 miliona smrtnih slučajeva godišnje u svijetu moglo bi se pripisati izloženosti finim česticama na otvorenom.

Zrak u unutrašnjosti može biti lošijeg kvaliteta nego onaj vani, zbog prašine, dima cigareta i drugih uzročnika. U jednoj od studija koju je objavila NASA, lišće, korijenje, tlo i mikroorganizmi koji su u vezi sa biljkama, ocijenjeni su kao mogući načini smanjenja zagađivača zraka u zatvorenom prostoru. Međutim individualne biljke nisu dovoljne za pročišćavanje zraka. Da bi se postigao značajan efekat u kvaliteti zraka, trebala bi se ispuniti soba od vrha do dna biljkama, tako da, dok jedna biljka neće pročistiti zrak, zeleni zid prekriven biljkama može, otkrili su naučnici u studiji objavljenoj 2020. u „Journal of Environmental Management“. Naučnici su zaključili da se zeleni zid ispunjen odgovarajućim biljnim vrstama “može koristiti za stvaranje hortikulturno održivog unutrašnjeg zelenog zida i poboljšanje indeksa zdravlja u unutrašnjosti zgrade.”

Kroz proces fotosinteze, biljke pretvaraju karbon dioksid koji organizmi oslobađaju i također uklanjaju plinove iz zraka kroz proces koji se naziva apsorpcija.

Najčešći, štetni zagađivači koji se nalaze u zatvorenim prostorima su trihloretilen, formaldehid, benzol, ksilen i amonijak. Trihloretilen se može naći u bojama i lakovima, formaldehid u papirnim vrećama i sintetičkim tkaninama i benzen u duhanskom dimu i bojama. Ksilen se oslobađa u izduvnim gasovima automobila, dok se amonijak nalazi u sredstvima za čišćenje prozora i voskovima za podove.

U visokim koncentracijama, ovih pet zagađivača može uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju i iritaciju nosa, usta i grla, kao i oštećenje jetre i bubrega. Iako još uvijek nije poznato koje su najučinkovitije biljke, rezultati NASA-ine studije pokazali su dvije biljke koje rade na smanjenju nivoa svih pet ovih zagađivača iz zatvorenih prostorija. Pored mjesečevog cvijeta i krizanteme, odabrali smo i biljku pauk.

1.       Mjesečev Cvijet (Spathiphyllum) – štiti nas od benzena, koji se uglavnom nalazi u vosku za namještaj, lakovima za poliranje i bojama. Također filtrira štetna zračenja koja proizvodi elektronika, pa je dobro imati u blizini tv-a, kompjutera i sl. Prosječna sobna temperatura, tlo ravnomjerno vlažno i saksija sa drenažnim otvorom. Preporučuje se jaka svjetlost, ali ne direktna sunčeva svjetlost. Otrovna  je za kućne ljubimce te se preporučuje držanje na visočijem mjestu.
2.       Cvjećarske krizanteme (Chrysanthemum morifolium)- krizantema uspješno uklanja amonijak, benzen(u dimu cigareta), formaldehid i ksilen iz zraka u zatvorenom. Držati je treba na nižim temperaturama,a pogoduje joj vlažno tlo i jako svjetlo. Zbog toksičnih listova  treba ih držati dalje od životinja i najmlađih ukućana.
3.       Pauk biljka / dlakavi klorofiton (Chlorophytum comosum)- biljke pauci, poznate i kao dlakavi klorofitoni apsorbiraju ksilen, formaldehid, ugljični monoksid i dušikov dioksid. Među najlakšim su biljkama za uzgoj. Porijeklom su iz Južne Afrike, a vole jako neizravno svjetlo i bogato, lagano tlo. Izuzetno se lako razmnožava i uzgaja.

Dakle, u dovoljno velikim količinama, biljke mogu poboljšati kvalitet zraka.

Kada su u pitanju urbane sredine, Iako je drveće općenito efikasno u smanjenju zagađenja zraka, priča je ipak malo složenija i ne znači da će zrak biti bolji što je više drveća, obzirom na to da su neka stabla znatno efikasnija u filtriranju zagađivača iz vazduha od drugih. Mnoga stabla ispuštaju isparljive organske plinove u atmosferu te je stručan odabir stabala u urbanom planiranju od izuzetnog značaja. Drveće može pomoći u smanjenju PM čestica na dva glavna načina, disperzijom odnosno raspršivanjem čestica koje naiđu na drveće i biljke, što ih razrijedi  i samim tim smanji se rizik od udisanja ljudi i drugi je taloženje pri čemu dolazi do taloženja pm čestica u lišću drveća i grmlja.

Četinari nude najbolje smanjenje PM jer su zimzelena vrsta. Ali to ih ne čini automatski prikladnima za bilo koji kontekst.  Obim u kojem svaka vrsta obavlja takvu aktivnost filtriranja uglavnom zavisi od veličine krošnje, lista i strukture lista. Veće krošnje mogu zarobiti više čestica od manjih, a veće lišće može zarobiti više zagađivača od malih. Kada je u pitanju vrsta lista, oni sa grubom, hrapavom i dlakavom površinom deluju kao „najbolji filteri“ za PM.

Nedavna istraživanja sugerišu da sitne dlačice na listovima biljaka mogu igrati veliku ulogu u hvatanju čvrstih i tekućih čestica koje čine PM. U jednoj studiji Univerziteta Lancaster testirali su sposobnost devet vrsta drveća da uhvate PM u eksperimentima u aerotunelu. Srebrna breza, tisa i stabla zove bili su najefikasniji u hvatanju čestica, a dlake njihovog lišća su doprinijele stopi smanjenja od 79%, 71% i 70%. Četinari, poput borova i čempresa, također su dobri prirodni pročišćivači.  Još jedno detaljnije istraživanje iz Pekinga pokazalo je da su četinari najbolji filteri za zagađenje. Jun Yang, urbani ekolog rangirao je vrste koje se najčešće pojavljuju u gradovima na osnovu njihovog kapaciteta apsorpcije PM 2,5. Poredak je takođe uzeo u obzir sposobnost vrsta da prežive u urbanim sredinama i svaki negativan uticaj na kvalitet vazduha, kao što je proizvodnja alergena i isparljivih organskih spojeva. Došao je do zaključka da najraširenije vrste drveća nisu nužno najbolji filteri za zagađenje te da od 10 vrsta koje se najčešće ponavljaju, samo su Javorolisni platan- umjetni hibrid između vrsta P. orientalis i P. occidentalis, srebrni javor- Acer saccharinum i gledičija- Gleditsia triacanthos rangirani iznad prosjeka. Upravo su četinari, kao što su borovi i čempresi, bili najbolji filteri za zagađenje, a sadnja četinara po njemu bi imala najviše smisla u zagađenim gradovima.

Međutim, drveće i biljke općenito su samo način da se filtrira zagađenje. U svakom slučaju najbolji način je smanjiti emisije zagađujućih materija.