Budi dobar prema svom umu: Terapeutska uloga književnosti u savremenom svijetu

U okviru kampanje EU za Tvoja Prava, koja je fokusirana na promociju podrške Evropske unije u sektoru ljudskih prava i podizanja svijesti građana o osnovnim ljudskim pravima, Info centar Evropske unije u BiH organizovao je prvi razgovor sa bh. književnicima „Budi dobar prema svom umu“ u Sarajevu. Autori, uključujući dobitnike Evropske nagrade za književnost, govorili su o ličnim iskustvima borbe sa različitim mentalnim poteškoćama i oboljenjima te o ulozi književnosti u prevenciji i procesu ozdravljenja.

„Često uzimamo mentalno zdravlje zdravo za gotovo i ne pridajemo mu pažnju koju zaslužuje. Prihvatanje sebe i prihvatanje drugih, uživanje u svakodnevnim aktivnostima i radu su dio naše mentalne snage. Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko zdravlje. Ovim događajima, Evropska unija nastoji rasvijetliti probleme mentalnog zdravlja koji su još uvijek stigmatizirani širom Bosne i Hercegovine. Jedan od naših ciljeva je snažna podrška društvenoj uključenosti i poštovanju osoba sa psihosocijalnim poteškoćama,“ istakao je Ginaluca Vannini, šef Sekcije operacija za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Narušavanje ljudskih prava može negativno utjecati na mentalno zdravlje i živote osoba sa mentalnim poteškoćama i psihosocijalnim bolestima. Od svojih začetaka, književnost kao i bilo koja vrsta pisane riječi bili su način da autori interpretiraju svijest i stvarnost i prenesu svoje razumijevanje na stranice svojih djela. Potaknuti ličnim i kolektivnim traumama prošlosti, Lejla Kalamujić, Selma Kešetović, Senka Marić, Tanja Stupar Trifunović i Faruk Šehić istakli su terapeutsku ulogu književnosti.

„U odnosu na pisanu riječ, izgovorena riječ nas može proganjati, a ne osloboditi. Kada neko prepozna narativni glas kao vlastiti, to može imati skoro terapeutski učinak jer se čitalac poistovjećuje i osjeća kako napokon neko priča o problemima koji nas pogađaju kao društvo,“ istakla je Lejla Kalamujić koja je učesnike podsjetila na ustaljene prakse brisanja osoba sa mentalnim poteškoćama iz lične, porodične i kolektivne svijesti i prošlosti.

Dok su osobe sa mentalnim poteškoćama još uvijek suočene sa kolektivnim nemarom te je razgovor o uzrocima različitih vrsta mentalnih poteškoća i dalje tabu tema u evropskim društvima, autori su podsjetili na važnost zajednice u podršci i pomoći ranjivim osobama tokom procesa ozdravljenja.

„Heroina u mojoj knjizi govori o nervnom slomu. Ona govori o odnosima između majke i kćerke što je bio moj pokušaj univeralnog osviještavanja kroz žensku perspektivu. Veoma je važno govoriti o pitanjima koja često nastojimo zaboraviti i potisnuti. Prošli smo kroz brojne transformacije i negativne situacije kao društvo. Moramo razgovarati o ovome jer nas razgovor može osloboditi i dovesti do katarze,“ istakla je Tanja Stupar Trifunović.

Složivši se da književnost i umjetnost imaju važnu komunikacijsku ulogu koja pomaže u razumijevanju ličnih iskustava, učesnici su prepoznali značaj promišljanja i otvorenog razgovora o traumatičnim iskustvima u kontekstu prošlosti Bosne i Hercegovine i regiona. Tokom narednih događaja koji će se održati u Mostaru, Banjaluci i Tuzli nastavit će se diskusija o mentalnom zdravlju uz poruku građanima da budu dobri prema svom umu.