9 Jula, 2020

U životu Zorice Bukinac, ambasadorice Slovenije u Bosni i Hercegovini ne postoje dva ista dana. Od sastanaka u ambasadi sa članovima međunarodne zajednice i Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini do kulturnih događanja i obilježavanja slovenačkih obljetnica, raspored ambasadorice ispunjen je izazovnim zadacima održavanja i obogaćivanja dugogodišnjeg prijateljstva i povezanosti Slovenije i Bosne i Hercegovine. Kako izgleda jedan dan u njenom životu?

Ne postoji nešto poput “tipičnog dana”. Otkako sam stigla u Sarajevo, nijedan dan mi nije bio isti. Međutim, ono što im je zajedničko je da moj svaki radni dan započinje prije nego što stignem u ured u ambasadi. Pregledam dnevne vijesti dok u svojoj rezidenciji pijem jutarnju kafu. Kada dođem u ured, već sam upoznata s većinom jutarnjih vijesti, ali kolege uvijek imaju nešto za dodati, dok čitaju štampu. Dok pijemo kafu, napravljenu na tradicionalni bosanski način, komentarišemo vrijeme i vijesti u Sloveniji. Zatim čitamo poštu, telefoniramo i održavamo jutarnje sastanke. Sastanci se često održavaju i za vrijeme ručka, sa kolegama iz drugih ambasada te predstavnicima međunarodnih organizacija, ili Delegacijom Evropske unije. Naravno, moramo podnositi izvještaje i kolegama u našem glavnom gradu. Moje kolege i ja pripremamo izvještaje, komentare i analize svih područja saradnje između Slovenije i Bosne i Hercegovine. Vjerujte mi kada kažem da se saradnja između naših zemalja odvija u svim sferama života i na svim razinama.

Ambasada je bitan kontakt i za sve slovenske privrednike koji su aktivni u Bosni i Hercegovini i one koji to žele postati. Projekti razvojne saradnje, obrazovanje i kultura područja su gdje moje kolege i ja doprinosimo osiguravanju dobrog planiranja, podržavamo njihov napredak i radujemo se njihovom uspjehu. Važne aspekte našeg rada obavlja Konzularni odjel u Sarajevu i Ured u Banjaluci. Svaka posjeta Banjaluci podrazumijeva i posjetu našem Uredu. Kasna popodneva u uredu često se pretvore u večeri, budući da mnogi od nas ostaju do kasno u ambasadi.

Večeri su često posvećene proslavi godišnjica, ili prijemima kojima se obilježavaju državni praznici Bosne i Hercegovine ili neke od partnerskih zemalja. Ponekad, međutim, imamo čast slaviti i slovenske praznike sa Slovencima i sugrađanima koji žive u Bosni i Hercegovini i članovi su slovenskih udruga. Posebna prilika za proslavu je 8. februar, Slovenski kulturni praznik. Radni dan se ponekad završava u kasnim večernjim satima jer se u Sarajevu uvijek nešto događa.

Posao ambasadora se posljednjih decenija na mnogo načina promijenio. Od profesije za koju nije predviđeno da se obavlja u žiži javnosti, ambasadori se sada oslanjaju na održavanje dobrih odnosa sa medijima i posjećivanje raznih javnih događaja, što je samo po sebi veoma izazovno.

Predstavljanje naše zemlje, izvještavanje i prenošenje poruka leže u srži naše tradicionalne misije. Međutim, tehnološki razvoj je s vremenom, čak i prije krize uzrokovane Covid-19 virusom, donio promjene koje utiču na diplomatsku profesiju. Ipak, smatram da niti jedan aspekt tog razvoja nije donio toliko promjena kao IT revolucija.  Iz ove perspektive, neprocjenjiv je uticaj moderne digitalizacije na temelje diplomatskog rada, u pogledu komuniciranja i informisanja.  Pored diplomatskih kanala, informacije brzo putuju i kanalima koji nisu zvanični. Ipak, tehnološki razvoj nije toliko dramatično promijenio suštinu diplomatskog rada i njegovu praksu, što je svojevrsan paradoks.

Pronalaženje ravnoteže čini mi se najvećim izazovom, a možda je istovremeno i to način na koji je diplomatija kroz sve te tehnološke promjene zadržala svoju prirodu, prilagodila se i nastavlja se prilagođavati. Dok se neki pitaju je li diplomatija zastarjela s obzirom na ove uslove, uvjerena sam u suprotno radom koji obavljamo u Bosni i Hercegovini. Iako razvijamo ekonomsku, kulturnu, digitalnu i ekološku diplomatiju, pronalazak kompromisa, svojevrsnog srednjeg puta ostaje sušitna naših aktivnosti.

Ono što smatram specifičnim za ovo područje je izloženost javnosti diplomata.  U prošlosti je naša profesija bila prestižna, ali diskretna djelatnost, skrivena od očiju javnosti ili barem ne u središtu pažnje javnosti. Danas su diplomate u srži javnog i medijskog interesa, ne kao izuzetak, već u pravilu. Iznenadila sam se kad sam vidjela kako su diplomate dio svakodnevnog medijskog izvještavanja i predmet interesa ne samo nekih, već i šire javnosti. Za mene to predstavlja poseban izazov, jer javno prisustvo ne mora nužno značiti i odobravanje. Dakle, diplomatija je stalno u kritičkom oku javnosti, a čini se da je to paradoks ove profesije jer je njezina prava narav sasvim drugačija. Međutim, uvijek mi je drago prihvatiti poziv da se obratim na različitim konferencijama ili događajima i da pričam o iskustvu Slovenije na područjima koja su od interesa za sagovornike u BiH i obrnuto.

Većina ovog teksta je pripremljena prije pandemije Covid -19. Najveći dio onog što sam napisala je i dalje aktuelno uprkos krizi. Dio mog posla koji mi je u suštini najuzbudljiviji, a to je lično upoznavanje ljudi, razmjena iskustava i održavanje dobrih odnosa Slovenije i Bosne i Hercegovine, u stvari pati kao posljedica ove krize. Dio posla u kojem najviše uživam, moj ključni alat, lična komunikacija i kontakt, nestali su preko noći i iznenada više nisu opcija. 

Dok ovo pišem, još nije najjasnije koliko će duboke promjene ovo ostaviti na mnoge oblasti naših života, a pogotovo kakve će posljedice imati na način na koji radimo svoj posao. Jedna od prvih novoutemeljenih stvari je bila komunikacija, osjećaj zajedništva i povezanosti. Preko noći smo se prebacili na druge forme komunikacije i sam protokol za komunikaciju se promijenio. Veliki korak smo napravili za veoma kratko vrijeme kad je u pitanju korištenje video aplikacija. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko mi je falilo, i još fali jednostavno rukovanje sa ljudima prilikom upoznavanja. Solidarnost je bila ključna u danima najveće krize.

Naše dvije zemlje, naši narodi, naše organizacije, vladine i nevladine, poslovi i lokalne zajednice povezani su decenijama. Zahvalna sam, kao i moje kolege, na mogućnosti da održim i doprinesem daljem razvoju dobrih odnosa Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Tokom krize Covid – 19 ove snažne veze su potvrđene i dodatno osnažene. Slovenija je, kao i uvijek, bila među prvima koji su pomogli BiH materijalnim sredstvima.

Ovdje sam više od dvije godine i kako sam ranije navela, dva dana nikad nisu bila ista. U počeku se činilo da će ovo ostati činjenica i da će raznolika priroda mog posla ostati glavna upomena na moj boravak u Bosni i Hercegovini. Epidemija i kriza uzrokovane Covid – 19 će u mom sjećanju ostati kao važna prekretnica koju sam doživjela upravo u Bosni i Hercegovini. Ovo nije prva kriza koju sam doživjela tokom karijere. Ipak sam odlučna u tome da neću dozvoliti da zasjeni sve druge utiske i iskustva koja sam stekla radeći, živeći i upoznajući ljude u Bosni i Hercegovini.

Ovaj posao ću pamtiti po raznovrsnim zadacima i po tome što sam angažovala i koristila sva znanja i vještine koje sam stekla u dosadašnjoj karijeri. Uključujući i one koje se tiču odgovora na krizu. Čineći tako, ključno je ne izgubiti iz vida strateški cilj. Zato sam već koncentrisana na sljedeće poglavlje. Tokom mog mandata, Slovenija će predsjedavati Vijećem Evropske unije i stoga bih voljela vidjeti Bosnu i Hercegovinu otisnutu na put EU integracija, put stabilnosti i prosperiteta.

Ambasadorica Bukinac opisuje Bosnu i Hercegovinu kao toplu i raznoliku i kao neko ko je istražio zemlju i njenu izuzetnu prirodu, fascinirana je njenom bogatom kulturom i tradicijom. Diplomatama čije vrijeme tek dolazi savjetuje upornost, učenje i razumijevanje kako bi uspješno obavljali svoj posao.

Dolazim iz zemlje koja zbog svoje veličine i specifičnih okolnosti, njeguje svestranost u svojoj diplomatskoj službi. Stoga, postoji nekoliko pravaca do diplomatske karijere. Moderne zemlje od svojih diplomata zahtijevaju mnogo znanja, raznolikost talenata i vještina. Mogu potvrditi da je bio u pravu ko god da je opisao diplomatu kao nekoga ko dva puta razmisli prije nego što ništa ne kaže. 

Show Buttons
Hide Buttons