Održiva prehrana za održivu budućnost!

Proizvodnja hrane u svijetu, već duži vremenski period,  ne dešava se samo zbog prehranjivanja stanovništva, nego i iz komercijalnih razloga. Hrana i okoliš upravo iz tog razloga imaju sve kompl...



Proizvodnja hrane u svijetu, već duži vremenski period,  ne dešava se samo zbog prehranjivanja stanovništva, nego i iz komercijalnih razloga. Hrana i okoliš upravo iz tog razloga imaju sve komplikovaniji odnos. Procjenjuje se da čak 95% hrane koju bacimo završi na deponijama, gdje oslobađa metan i druge gasove stakleničke bašte.

 Velika količina hrane koju kupujemo, završava kao otpad, a ako posmatramo po glavi stanovnika, godišnji otpad iz domaćinstva proizveden u odabranim zemljama Evrope od 2020.* (u kilogramima po glavi stanovnika), izgleda ovako:

Procjenjuje se da Njemačka proizvede više od šest miliona metričkih tona kućnog otpada od hrane svake godine. Ovo čini Njemačku najvećim proizvođačem otpada od hrane u cijeloj Evropi, a slijede je Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. (Statista.com)

Da je otpad od hrane država, bila bi otprilike veličine Kanade i Indije zajedno. I to bi bio treći najveći emiter stakleničkih plinova nakon Kine i SAD-a.

I zemlje s niskim i visokim dohotkom, kao i svi dijelovi lanca snabdijevanja, krivi su za bacanje ogromnih količina proizvedene hrane. Ipak, svake godine zemlje sa visokim dohotkom bacaju hranu u vrijednosti milijarde eura. Prema FAO-u, 14% svjetske hrane  se rasipa prije nego što stigne u radnju, dok je 828 miliona ljudi 2021. godine bilo pogođeno glađu.

Prema procjenama, većinu stvorenog otpada od hrane čine potrošači. Nesvjesnost igra značajnu ulogu u tome. Ovdje su neki primjeri osvještavanja! Šta mi kao potrošači možemo učiniti da našu kupovinu hrane učinimo ekološki prihvatljivom!?

  1. Napraviti spisak za kupovinu i ne kupovati kada ste gladni
  2. Smanjite bacanje hrane: kupujte samo ono što vam je potrebno, posebno kada su u pitanju namirnice koje imaju kratak rok trajanja (odgovarajuća veličina pakiranja ili hrana u rinfuzi)
  3. Birati nesavršeno voće i povrće (često jeftinije). Kupovinomtakvog voća i povrća osim što ćete uštedjeti novac, spasit ćete savršeno jestivu hranu da ne završi na deponiji.
  4. Ponijeti vrećicu za višekratnu upotrebu i svoje posude za hranu za višekratnu upotrebu.
  5. Svake sedmice odvojiti vrijeme za pravljenje plana obroka; ovo smanjuje bacanje hrane i pomaže da izbjegnete neplanirane kupovine i kupovinu skupe hrane za ponijeti.
  6. Kupovati sezonsko voće i povrće jer ono ima manji ugljični otisak.
  7. Kupovati suhu robu (kao što su žitarice, pirinač i testenina) na veliko.
  8. Izbjegavati proizvode koji dolaze u plastičnoj ili prekomjernoj ambalaži.
  9. Kupovati na pijacama i tržnicama; proizvodi su zdraviji i imaju manji ugljični otisak (a pomažete i svojoj lokalnoj ekonomiji).
  10. Gdje je moguće, odlučite da vam namirnice budu dostavljene umjesto da se sedmično vozite do prodavnica.

https://globalgreenfamily.com/simple-hacks-for-eco-friendly-life/

https://hoshizaki-europe.com/if-food-waste-were-a-country-2/

https://www.statista.com/statistics/1219830/per-capita-food-waste-of-selected-countries-in-europe/  

  1. 95% hrane koju bacimo završi na deponijama-🡪 oslobađa metan i druge stakleničke gasove — godišnji otpad iz domaćinstva (u kilogramima po glavi stanovnika) proizveden u odabranim zemljama Evrope od 2020. godine izgleda ovako: (napraviti dijagram na osnovu podataka sa linka https://www.statista.com/statistics/1219830/per-capita-food-waste-of-selected-countries-in-europe/  )
  2. Po proizvodnji kućnog otpada od hrane u metričkim tonama, godišnje-prvo mjesto u Evropi  Njemačka -više od šest miliona. Slijede je Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. (Statista.com)
  3. Da je otpad od hrane država, bila bi otprilike veličine Kanade i Indije zajedno. I to bi bio treći najveći emiter stakleničkih plinova nakon Kine i SAD-a.
  4. Ko je kriv za bacanje ogromnih količina proizvedene hrane? I zemlje s niskim i visokim dohotkom, kao i svi dijelovi lanca snabdijevanja. Godišnje- zemlje sa visokim dohotkom bacaju hranu u vrijednosti milijarde eura. 14% svjetske hrane  se rasipa prije nego što stigne u radnju, dok je 828 miliona ljudi 2021. godine bilo pogođeno glađu.
  5. Većinu stvorenog otpada od hrane čine potrošači. Nesvjesnost vs osvještavanje! Šta mi kao potrošači možemo učiniti da našu kupovinu hrane učinimo ekološki prihvatljivom!?
  • Napraviti spisak za kupovinu i ne kupovati kada ste gladni
  • Smanjite bacanje hrane: kupujte samo ono što vam je potrebno, posebno kada su u pitanju namirnice koje imaju kratak rok trajanja (odgovarajuća veličina pakiranja ili hrana u rinfuzi)
  • Birati nesavršeno voće i povrće (često jeftinije). Kupovinomtakvog voća i povrća osim što ćete uštedjeti novac, spasit ćete savršeno jestivu hranu da ne završi na deponiji.
  • Ponijeti vrećicu za višekratnu upotrebu i svoje posude za hranu za višekratnu upotrebu.
  • Svake sedmice odvojiti vrijeme za pravljenje plana obroka; ovo smanjuje bacanje hrane i pomaže da izbjegnete neplanirane kupovine i kupovinu skupe hrane za ponijeti.
  • Kupovati sezonsko voće i povrće jer ono ima manji ugljični otisak.
  • Kupovati suhu robu (kao što su žitarice, pirinač i testenina) na veliko.
  • Izbjegavati proizvode koji dolaze u plastičnoj ili prekomjernoj ambalaži.
  • Kupovati na pijacama i tržnicama; proizvodi su zdraviji i imaju manji ugljični otisak (a pomažete i svojoj lokalnoj ekonomiji).
  • Gdje je moguće, odlučite da vam namirnice budu dostavljene umjesto da se sedmično vozite do prodavnica.