Naše šume, naša budućnost!

Međunarodni dan šuma obilježava se 21. marta svake godine aktivnostima koje podižu svijest  o važnosti svih vrsta šuma. Ove godine  tema UN-a  je ‘Šume i inovacije: Nova rješenja za b...

Međunarodni dan šuma obilježava se 21. marta svake godine aktivnostima koje podižu svijest  o važnosti svih vrsta šuma. Ove godine  tema UN-a  je ‘Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet’. Klimatske promjene i gubitak biodiverziteta su neki od izazova sa kojima se upravljanje šumama mora suočiti, što znači da su inovacije veoma značajan način na koji se mogu unaprijediti rješenja za postojeće, ali i probleme koji dolaze u budućnosti. 

Inovacije u šumarstvu značajne su jer nam pomažu da se nosimo sa klimatskim promjenama i gubitkom biodiverziteta, a napretkom nauke i tehnologije dolazimo do moćnih rješenja koja nam nisu ranije bila dostupna. 

Kako navodi UN program za životnu sredinu, svake godine se širom svijeta proizvede preko 400 miliona tona plastike,  od čega se jedna trećina koristi samo jednom. Jedan od najperspektivnijih zamjenskih materijala budućnosti,  jeste biorazgradiva alternativa dobivena iz drveta, tzv.  prozirno drvo. Proizvedeno je 1992. godine od strane njemačkog naučnika Siegfried-a Fink-a, a današnje je poboljšana verzija na kojoj je radilo više naučnika. Ovo drvo kao materijal može zamijeniti ekološki štetne plastike na bazi nafte kao što su polipropilen, polivinil hlorid (PVC), akril, polietilen i dr.  Prozirno drvo koje predstavlja održivi materijal, ima potencijal da zamijeni konvencionalne polimere na bazi nafte zbog svojih obnovljivih i biorazgradivih svojstava. U novije vrijeme koristi se u građevinarstvu, skladištenju energije, fleksibilnoj elektronici i aplikacijama za pakovanje, a postoji mogućnost da će zamijeniti staklo na mobilnim telefonima  zbog svoje čvrstoće.

Tkanine na bazi drveta mogu biti održive samo onda kada su izdržljivi, prozračni i biorazgradivi tekstili napravljeni od drveta iz šuma kojima se održivo upravlja.  To na žalost nije uvijek slučaj jer proizvođači još uvijek ovise o fosilnim gorivima za energiju , dok koriste i ispuštaju značajnu količinu toksičnih sintetičkih hemikalija. Na to još možemo dodati i činjenice odakle se drvo nabavlja, kako izgleda proizvodni proces,  udaljenost i način prevoza i sl.  Ipak inovacije su dovele do toga da su se u upotrebi našla umjetna celulozna vlakna, s globalnim obimom proizvodnje od oko 7,2 miliona tona, a imala su tržišni udio od oko 6,4% u periodu od 2021.-23. godine. Tkanine na bazi drveta izrađuju se od jedne vrste vlakana ili mješavine više vlakana na bazi biljne celuloze sa drveća ili vrsta drveća. Postoje različita vlakna na bazi drveta. Neka imaju dugu historiju, a druga su novijeg razvoja. Nauka i tehnologija su doprinijeli proizvodnji održivijih tkanina, pa tako EcoVero/LivaEco/Ecotang viskoza je održivija verzija viskoze, tradicionalnog vlakna. Njegov proizvodni proces smanjuje potrošnju vode za 50% i koristi manje opasnih hemikalija u poređenju sa konvencionalnom viskozom. Lyocell, također poznat kao Tencel, smatra se najodrživijim MMC vlaknom zbog svog zatvorenog proizvodnog procesa. Ovaj proces reciklira do 99% korištenog rastvarača, minimizirajući hemijske emisije i smanjujući potrošnju vode. Lyocell je također biorazgradiv, što dodatno poboljšava njegove ekološke kvalitete.

Značajne su i dron inovacije koje nam mijenjaju način na koji upravljamo šumama i štitimo ih, pomažući nam da otkrijemo na vrijeme i borimo se protiv šumskih požara, ali i generalno u očuvanju bioraznolikosti i osjetljivih ekosistema.  Koriste se za izvođenje propisanih požara, suzbijanje šumskih požara, pregled šuma, procjenu štete nakon nevremena i općenito upravljanje šumama.

Naučna istraživanja su pokazala da 0,12% zaliha /godišnje u šumama Evrope je pod dejstvom abiotičkih i biotičkih faktora. Od toga je djelovanje vjetra  odgovorno za 51% svih nastalih šteta, šumski požari 16%, štete od snijega 4%, drugi abiotički faktori  6%. Od biotičkih faktora potkornjaci su odgovorni za 17% šteta na šumskom drveću, a ostatak od 6% predstavlja ostale biotičke faktore. Površina šuma na kojima nastaju štete iznosi 5,86% ukupne površine pod šumama u Evropi. 

Ako uzmemo u obzir požare koji su sve češći posljednjih godina in kojima su doprinijele klimatske promjene, urbana ekspanzija i dugotrajne suše, svakako da treba imati u vidu sve ono što dronovi mogu, a ljudi ne mogu uraditi u tim situacijama. 

Dronovi su bespilotne letjelice značajno smanjenih dimenzija, vrlo niske potrošnje energije i niske cijene za njihovo korištenje, bez opasnosti po ljudski život. Ne tako davno upotreba dronova u šumarstvu bila je u eksperimentalnoj fazi. Njihov potencijal je sve više dolazio do izražaja kao i sve veća dostupnost u smislu cijene i veličine, zajedno sa metodologijama kombinovanja podataka, te je vrlo brzo našao svoje mjesto u šumarstvu.  Buduće generacije bespilotnih letjelica će se nastaviti razvijati i nuditi produženo vrijeme leta i poboljšane senzore. Već sada neki smatraju da su brži, sigurniji i vješto prikupljaju vitalne podatke. U slučajevima kada su požari stvorili uslove preopasne za svakog čovjeka, dronovi su sposobni da lete kroz dim. Bespilotne letjelice omogućavaju vatrogascima daljinski pristup požarima, kao i da procijene i izbore se sa situacijama u roku od nekoliko minuta. U mogućnosti su da se lansiraju s bilo kojeg mjesta , prate uvjete vjetra, procjenjuju mikroklimu, predviđaju putanju požara, paze na sigurnost, pružaju sigurne komunikacije, prenos videa u realnom vremenu i korištenje termalnih senzora u svakom relevantnom području. Pružaju takođe sistem ranog upozorenja koji pomaže naučnicima da identifikuju lokaciju na kojoj bi novi požari mogli da započnu , a takođe i nadgledaju nedavno ugašene požare kako bi bili sigurni da se neće ponovo zapaliti. Pored ovih mogućnosti praćenja, dronovi mogu nositi i određeni teret poput motorne pile, vode, lopate, crijeva ili bilo koje druge potrepštine potrebne za suzbijanje požara. Dronovi također mogu doprinijeti oporavku ekosistema i okoliša općenito nakon požara. Oni mogu pratiti ponovni rast vegetacije, eroziju i procijeniti stanje tla, pomažući u obnovi pogođenih ekosistema. Naučnici smatraju da je tek zagrebana površina o potencijalu dronova za spašavanje života i spašavanje ekosistema, te da će njihove  primjene uključivati ​​studije u širokom spektru šumarskih oblasti, kao što su dinamika šuma, detekcija vrsta, procjena poremećaja šuma i drugo, a sve ovo sa zahtjevom za brzu implementaciju u različitim situacijama koje se javljaju u održivom upravljanju šumama.