Zaštitimo je od plastike jer je #NašaPlanetaNašaBudućnost!

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila i ukazuje na važnost očuvanja životne sredine. Ovogodišnji Dan planete Zemlje obilježava se podsjećanjem na važnost smanjenja korištenja i na kraju...

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila i ukazuje na važnost očuvanja životne sredine. Ovogodišnji Dan planete Zemlje obilježava se podsjećanjem na važnost smanjenja korištenja i na kraju ukidanja plastike i proizvoda od plastike, kako bi se u konačnici unaprijedilo zdravlje ljudi i Planete. Cilj je prvenstveno smanjenje proizvodnje cjelokupne plastike za 60% do 2040. godine, obzirom da plastika predstavlja proizvod koji je sve veća prijetnja ljudskom zdravlju, i o kome se sve češće govori u ovom kontekstu. Kao proizvod petrohemijske industrije, plastika se razlaže u mikroplastiku, oslobađa otrovne hemikalije u izvore hrane i vode i cirkulira kroz zrak koji udišemo. U Evropskoj Uniji od 80 % do 85 % morskog smeća, izmjerenog kao broj komada smeća pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.

Od 1950. godine do danas proizvodnja plastike je porasla sa 1.5 miliona tona, na više od 380 miliona tona godišnje. U posljednjih deset godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. vijeku, te se ovakav trend neće zaustaviti u skorije vrijeme, ukoliko se ne poduzmu odlučnije akcije. 

Sam proces proizvodnje izvor je zagađenja, posebno u manje razvijenim dijelovima svijeta, a neke plastične materije su čak smrtonosne kada sagorjevaju, dok druge prenose hemikalije koje ometaju hormone. Plastika, sada već opšte poznato, ugrožava ptice, kao i organizme koji žive u moru.

Više od 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milion vrećica u minuti, proizvedeno je širom svijeta prošle godine, a mnoge od tih vrećica su već nakon nekoliko minuta završile pohranjene u rijekama, tlu in a sličnim mjestima, a čak i nakon njenog raspadanja, plastika  ostaje kao mikroplastika odnosno sitne čestice koje su pronađene u svim živim bićima na Planeti.

U Evropi se oko 25% cjelokupnog nastalog plastičnog otpada odlaže na deponije, a polovina plastike prikupljene za reciklažu izvozi se na obradu u zemlje izvan EU, uglavnom zbog nedostatka kapaciteta, tehnologije ili finansijskih resursa za tretiranje otpada.  Zbog smanjenog izvoza otpada u Kinu, postoji rizik od povećanog spaljivanja i odlaganja plastičnog otpada u Evropi. Kako bi se negativne posljedice spriječile, EU pokušava pronaći kružne i klimatski prihvatljive načine upravljanja plastičnim otpadom.

Nizak udio recikliranja plastike u EU ujedno predstavlja i značajan gubitak za privredu, ali i za okoliš. Procjenjuje se da je 95% vrijednosti plastične ambalaže izgubljeno za ekonomiju nakon kratkog ciklusa prve upotrebe.

Na globalnom nivou procjenjuje se da su proizvodnja i spaljivanje plastike emitovali  više od 850 miliona tona stakleničkih plinova u atmosferu u 2019. godini. Do 2050. te bi emisije mogle porasti na 2,8 milijardi tona, od čega bi se dio mogao izbjeći boljom reciklažom.

Glavni problemi koji otežavaju recikliranje plastike su kvalitet i cijena recikliranog proizvoda u usporedbi sa nerecikliranim. Prerađivači plastike zahtijevaju velike količine reciklirane plastike, proizvedene prema strogo kontroliranim specifikacijama i po konkurentnoj cijeni. Međutim, budući da se plastika lako prilagođava potrebama svakog proizvođača, funkcionalnim ili estetskim, raznolikost sirovina otežava proces recikliranja, čineći ga skupim i utječući na kvalitetu krajnjeg proizvoda. Kao posljedica toga, potražnja za recikliranom plastikom brzo raste, iako je 2018. činila samo 6% potražnje za plastikom u Europi.

Komisija je u novembru 2022. godine predložila nova pravila o ambalaži za cijelu EU, uključujući prijedloge za poboljšanje dizajna ambalaže, kao što je jasno označavanje, za promicanje ponovne upotrebe i recikliranja i poziva na prelazak na bio-baziranu, biorazgradivu i kompostabilnu plastiku.

Proizvodnja plastike i njeno korištenje usko su povezani sa svim aspektirma naših života tako naprimjer industrija brze mode godišnje proizvede preko 100 milijardi odjevnih predmeta. Prekomjerna proizvodnja i prekomjerna potrošnja transformisali su industriju, dovodeći do jednokratne upotrebe u modi. Ljudi sada kupuju 60% više odjeće nego prije 15 godina, ali svaki predmet se čuva samo upola kraće. Otprilike 85% odjevnih predmeta završi na deponijama ili spalionicama, a samo 1% se reciklira. Gotovo 70% odjeće napravljeno je od sirove nafte, što rezultira oslobađanjem opasnih mikrovlakana prilikom pranja i kontinuiranim doprinosom dugoročnom zagađenju na deponijama. Veza između plastike i vode, koja je jedan od najznačajnijih resursa, je takođe slabo uočljiva ali veoma jaka. Za proizvodnju jedne  plastične boce za vodu potrebno je šest puta više vode nego što sadrži sama boca, tako da upotreba plastike itekako utiče na sve aspekte okoliša.

Da bi se postiglo smanjenje od 60% do 2040. godine, ciljevi koje je  EARTHDAY.ORG-a postavio su slijedeći:

• osvješćivanje javnosti o šteti koju plastika nanosi zdravlju ljudi, životinja i cjelokupnog biološkog diverziteta,
• zahtijevanje da se provedu dodatna istraživanja o njenim zdravstvenim implikacijama, uključujući objavljivanje svih informacija u vezi sa njihovim učinkom u javnost,
• brzo i postepeno ukidanje sve plastike za jednokratnu upotrebu do 2030. i postizanje te obaveze postepenog ukidanja iz Ugovora Ujedinjenih naroda o onečišćenju plastikom 2024.,
• zahtjevne politike za okončanje pošasti brze mode i ogromne količine plastike koju proizvodi i koristi,
• ulaganje u inovativne tehnologije i materijale za izgradnju svijeta bez plastike.