EkoLogično

EkoLogično

  1.   “Naučila sam da nikada nisi premalen kako bi napravio promjenu.”

–         Greta Thunberg

Švedska okolišna aktivistica rođena 3.1. 2003. godine. 2018. godine inicirala je „Školski štrajk za klimu”, koji je privukao svjetsku pažnju medija. Nakon toga postala je jedna od vodećih figura svjetskog pokreta za zaštitu okoliša, posebno u pogledu teme klimatskog globalnog zagrijavanja. Svoj aktivizam bazira i na principima poput odbijanja letenja avionom, veganstva i dr.

  1.   „Veći dio prošlosti čovjek se morao boriti s prirodom da bi preživio; u ovom vijeku počinje shvatati da je mora zaštititi, da bi preživio.“

–         Jacques-Yves Cousteau

Jacques Cousteau je rođen 11. juna 1910. u Saint-André-de-Cubzac (Gironde) u Francuskoj.

 Bio je istraživač mora i reditelj dokumentarnih filmova o podmorju. Poznat po tome što je u saradnji s Emile Gegnanom konstruisao ronilački aparat, uređaje za podvodno snimanje i lake podmornice. 2016. o njemu je snimljen avanturističko-biografski film Odiseja. Kada su se Cousteau i njegovi timovi ukrcali na brod Calypso da istražuju svijet, niko još nije znao za posljedice zagađenja, prekomjerne eksploatacije resursa i razvoja obale. Filmovi o avanturama Calypso-a skrenuli su pažnju javnosti na potencijalno katastrofalne ekološke posljedice ljudskog nemara.

  1.       „Prijeti nam opasnost da ćemo uništiti sami sebe pohlepom i glupošću. Ne možemo i dalje gledati samo na sebe na ovom malenom, sve zagađenijem i sve naseljenijem planetu.“

—  Stephen Hawking

Bio je britanski teorijski fizičar. Završio je studij fizike na Sveučilištu u Oxfordu, a doktorsku disertaciju iz kosmologije odbranio na Sveučilištu u Cambridgeu. Već 1974. godine postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu. Sve do svoje smrti predavao je matematiku i fiziku na Lucasovoj katedri Univerziteta  u Cambridgeu, na istoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Poznat je po doprinosima na polju kosmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, i po popularno pisanim djelima u kojima iznosi svoje općenite teorije o svemiru. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time). U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest nije zahvatila njegov mozak tako da se dugi niz godina mogao posvetiti radu.

  1.   „Kada se posječe posljednje drvo, ulovi posljednja riba i posljednja rijeka bude zagađena; kada udisati vazduh postane mučno, shvatit ćete, prekasno, da bogatstvo nije na bankovnim računima i da ne možete jesti novac.”

–         Alanis Obomsawin

Jedna od najuglednijih kanadskih autorica dokumentarnih filmova. Karijeru je započela kao profesionalna pjevačica i pripovjedačica prije nego što se pridružila Nacionalnom filmskom odboru 1967. godine. Njeni nagrađivani filmovi govore o borbama autohtonih naroda u Kanadi iz njihove perspektive, ističući glasove koji su dugo ignorisani ili odbačeni.

  1.   “Pogledaj duboko u prirodu i sve ćeš bolje razumjeti.” 

–    Albert Einstein

Albert Einstein je bio teorijski fizičar. Važi za jednog od najznačajnijih svjetskih naučnika i najvećih naučnika XX vijeka. Rođen je 14. marta 1879. godine u njemačkom gradu Ulmu, a umro je 18. aprila 1955. godine u Prinstonu, SAD. Definisao je specijalnu i opštu teoriju relativnosti, a pomogao je i pri razvoju kvantne fizike. 1921. godine je dobio Nobelovu nagradu za formulisanje i objašnjenje fotoelektričnog efekta.

  1.   „Cijenite svijet prirode, jer ste dio njega i ovisite o njemu.”

—  David Attenborough  

Sir David Frederick Attenborough je engleski emiter, istoričar prirode i pisac. Najpoznatiji je po pisanju i predstavljanju, u saradnji s Prirodnjačkom jedinicom BBC-ja, devet prirodoslovnih dokumentarnih serija koje čine kolekciju Život, sveobuhvatno istraživanje životinjskog i biljnog svijeta na Zemlji. 

  1.   „Potrebna nam je trka do nule u emisijama stakleničkih gasova. I trka do nule u zagađenju.”

–         Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen njemačka je političarka i izabrana predsjednica Evropske komisije. Mandat joj je počeo 1. decembra 2019. Prva je žena na tom položaju u historiji Evropske unije. 

  1.   „Ako istinski volite prirodu, svugdje ćete pronaći ljepotu.“

–         Vincent Van Gogh

Nizozemski slikar, grafičar i crtač; postimpresionist koji se smatra jednim od najslavnijih i najuticajnijih osoba u historiji zapadne umjetnosti. Za samo deset godina stvorio je oko 2100 umjetničkih djela, uključujući oko 860 uljanih slika, od kojih većina datira iz posljednje dvije godine njegovog života. Slikao je pejzaže, mrtvu prirodu, portrete i autoportrete. Neka od najpoznatijih dijela su Suncokreti, Irisi, Zvjezdana noć i Autoportret umjetnika bez brade. Van Gogh  tokom života nije bio komercijalno uspješan. Danas, Van Goghova djela su među najskupljim slikama na svijetu koje su ikada prodane, a njegova zaostavština se nalazi u Van Goghovom muzeju u Amsterdamu koja ima najveću zbirku njegovih slika i crteža. Osim što je bio veliki umjetnik, Van Gogh je ostao poznat i po svojoj ekscentričnosti, odnosno čudljivoj naravi što je i demonstrirao tako da si je odrezao uho.

  1.   „Arhitekti moraju postati dizajneri eko-sistema. Ne samo dizajneri lijepih fasada ili prekrasnih skulptura, već i sistema ekonomije i ekologije, gdje kanaliziramo protok ne samo ljudi, već i protok resursa kroz naše gradove i zgrade.“

–         Bjarke Bundgaard Ingels

Danski arhitekt, osnivač i kreativni partner grupe Bjarke Ingels. U Danskoj je Ingels postala poznata nakon dizajniranja dva stambena kompleksa u Ørestadu: VM Houses i Mountain Dwellings.

MojaEUPriča: VedriMo

MojaEUPriča: VedriMo

Nove prilike za razvoj vještina i poboljšanje uslova života osoba s invaliditetom❗
Uz podršku Evropske unije, Udruga Vedri osmijeh iz Mostara pruža osobama s invaliditetom priliku za učenje o poljoprivrednoj proizvodnji, obuke sa stručnjacima i razvoj vještina za vlastitu proizvodnju voća, povrća i ljekovitog bilja❗
Zajedno za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost❗
Evropska unija i UN Women udružuju napore na zaštiti žena i djevojčica od nasilja u BiH

Evropska unija i UN Women udružuju napore na zaštiti žena i djevojčica od nasilja u BiH

Evropska unija kontinuirano i predano radi sa bh institucijama, organizacijama civilnog društva i međunarodnim partnerima na prevenciji nasilja nad ženama!
Nasilje nad ženama i djevojčicama je jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava. Nasilje ne poznaje geografske, kulturne, društvene, ekonomske ili obrazovne granice.
Evropska unija pomaže jačanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena kako bi se obezbijedio pristup ekonomskim mogućnostima, osiguralo ravnopravno učešće u javnom životu, uvele i provele pozitivne, anti-diskriminatorne prakse i osiguralo da su domovi, uredi, ulice i škole sigurne za žene i djevojčice.
MojaEUPriča: Sigurnost životinja u Bosni i Hercegovini

MojaEUPriča: Sigurnost životinja u Bosni i Hercegovini

Ojačani kriteriji sigurnosti i zaštite životinja, jačanje kapaciteta institucija i kompanija, usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU, obuka i jačanje svijesti o važnosti ovog sektora❗
Uz podršku Evropske unije, bh institucije sarađuju sa evropskim stručnjacima kako bi se unaprijedili i zadovoljili kriteriji sigurnosti i zaštite životinja kao i proces upravljanja životinjskim otpadom, povećala konkurentnost i stvorile veće poslovne mogućnosti za rast bh privrede.
Zajedno za očuvanje radnih mjesta i jačanje privrede❗
Prijavite se: EU4BusinessRecovery poziv za sektor proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće

Prijavite se: EU4BusinessRecovery poziv za sektor proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće

Poslujete u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće❓
Prijavite se❗
Evropska unija, u okviru projekta EU4BusinessRecovery, pomaže bh poduzetnicima u borbi protiv negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom.
Novi poziv, vrijedan 1.4 miliona eura, namijenjen je malim i srednjim preduzećima iz sektora proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće u #BiH.
✔️ Jačanje kapaciteta za razvoj novih proizvoda i usluga
✔️ Digitalizacija proizvodnje
✔️ Održivi modeli poslovanja
✔️ Diversifikacija ponude
🗓 Rok za prijave: 17.12.2021.
Zajedno za očuvanje radnih mjesta i jačanje bh privrede❗
MojaEUPriča: Sigurnost hrane u BiH

MojaEUPriča: Sigurnost hrane u BiH

Unaprijeđen sistem kontrole bilja, jačanje kapaciteta institucija i kompanija, usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU i sigurnija hrana za građane BiH❗
Uz podršku Evropske unije, bh institucije sarađuju sa evropskim stručnjacima kako bi se unaprijedili i zadovoljili kriteriji zdravlja bilja, zaštitilo zdravlje građana i omogućile veće poslovne mogućnosti za rast bh privrede.
Zajedno za očuvanje radnih mjesta i jačanje privrede❗
MojaEUPriča: Unaprijeđen sistem kontrole hrane

MojaEUPriča: Unaprijeđen sistem kontrole hrane

Unaprijeđen sistem kontrole hrane, jačanje kapaciteta institucija i kompanija, usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU i sigurnija hrana za građane BiH❗
Uz podršku Evropske unije, bh institucije sarađuju sa evropskim stručnjacima kako bi se unaprijedili i zadovoljili kriteriji sigurnosti hrane, zaštitilo zdravlje građana i omogućile veće poslovne mogućnosti za rast bh privrede.
Zajedno za očuvanje radnih mjesta i jačanje privrede❗
Evropska unija i UN Women udružuju napore na zaštiti žena i djevojčica od nasilja u BiH

Podrška EU za fitosanitarne inspektorate u BiH

Evropska unija je donirala 33 nova terenska vozila u vrijednosti od 467,000 eura za fitosanitarne inspektorate u BiH koji vrše kontrolu i nadzor hrane, životinja i bilja❗
Kroz brojne projekte i inicijative, Evropska unija pomaže usklađivanje BiH sa standardima Evropske unije kako bi građani BiH bili zaštićeni i uživali puna prava kao i potrošači u Evropskoj uniji.
Trenutno se sprovode tri twinning projekta u vrijednosti od 6 miliona eura s ciljem izgradnje institucionalnih kapaciteta i usklađivanja sektora sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne oblasti s pravnom stečevinom Evropske unije.
Drveće u borbi protiv klimatskih promjena

Drveće u borbi protiv klimatskih promjena

U skladu sa evropskim zelenim planom u okviru Strategije EU-a za biodiverzitet do 2030. godine planira se sadnja najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU-u, čime se posebno naglašava značaj šuma u borbi protiv klimatskih promjena. Očuvanje dosadašnjih i sadnja novih stabala je jedan od efikasnih i dugoročnih mehanizama ublažavanja postojećih i budućih posljedica klimatskih promjena. Šume i dalje pokrivaju oko 30 posto kopnene površine svijeta, ali ubrzano nestaju o čemu svjedoče podaci Svjetske banke da je između 1990. i 2016. godine svijet izgubio 1,3 miliona kvadratnih kilometara šume, što je područje veće od Južne Afrike. Otkako su ljudi počeli sjeći šume, 46 posto stabala je posječeno, prema studiji iz 2015. objavljenoj u časopisu Nature. Oko 17 posto amazonske prašume uništeno je u posljednjih 50 godina, a gubici su nedavno u porastu.

Iako različite posljedice koje nauka predviđa ne možemo zaustaviti, možemo ih ublažiti zajedničkim djelovanjem. Klima na našoj planeti stalno se mijenjala, obično kao rezultat prirodnih faktora, međutim ljudi imaju sve veći uticaj na klimu upotrebom fosilnih goriva, sječom šuma i uzgojem stoke.

U prošlosti su klimatske promjene bile spore, ali sada se nalazimo u razdoblju brzog zagrijavanja. Usljed ljudskih aktivnosti dolazi do povećanja količine stakleničkih gasova u atmosferi, što dovodi do takozvanog efekta staklenika i do sve toplije klime. Energija iz sunca grije Zemlju i naš planet zrači dio te topline nazad u svemir. Međutim, upravo zbog „efekta staklenika“ određeni gasovi u atmosferi djeluju kao staklo u stakleniku – dopuštaju ulazak energije u atmosferu ali je sprečavaju da izađe van.

Neki staklenički gasovi prirodno su prisutni u atmosferi i djeluju kao regulator temperatura. Najzastupljeniji i najjači je vodena para. Gasovi kojih je manje i imaju slabiji učinak su karbon dioksid i metan.

Sadnja milijardi stabala širom svijeta jedan je od najvećih i najjeftinijih načina uklanjanja CO2 iz atmosfere za rješavanje klimatske krize, smatraju naučnici, koji su napravili prvu kalkulaciju koliko bi više stabala moglo biti zasađeno, a da se ne ugrozi plodno zemljište ili urbana područja.

Kako drveće raste, ono apsorbuje i skladišti emisije ugljičnog dioksida koje pokreću globalno zagrijavanje. Novo istraživanje procjenjuje da bi svjetski program sadnje mogao ukloniti nešto manje od jedne trećine svih emisija iz ljudskih aktivnosti koje danas ostaju u atmosferi.

Analiza je pokazala da postoji 1,7 milijardi hektara zemlje bez drveća na kojoj bi prirodno raslo 1,2 biliona autohtonih sadnica drveća. Ta površina je oko 11% ukupne površine i odgovara veličini SAD-a i Kine zajedno. Tropska područja bi mogla imati 100% pokrivenost drvećem, dok bi druga bila rjeđe pokrivena, što znači da bi u prosjeku otprilike polovina površine bila pod krošnjom drveća.

Prije početka ljudske civilizacije, pretpostavlja se da je bilo dvostruko više stabala na planeti nego danas.

Danas se svake godine posječe 10 milijardi više stabala nego što se sadi. Ovo uništenje značajno doprinosi emisiji karbon dioksida koje pokreću klimatsku krizu. Sadnja drveća će morati igrati važnu ulogu u okončanju vanredne klimatske situacije.

Šume su ključni dio rješenja za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta. Nije neophodno posebno naglašavati koji je značaj šuma. One su vitalno i bogato stanište za divlje životinje, posebno iz razloga što je Zemlja je na početku šestog masovnog izumiranja vrsta, a uništavanje šuma i drugih ekosistema najveći je doprinos gubicima. Tropske prašume su posebno važne jer se u njima nalazi 50% poznatih kopnenih vrsta na samo 6% površine svijeta. Drveće je takođe važno u kontroli padavina, jer lišćem zadržava vodu koja dalje isparava. Šume imaju važnu ulogu u sprečavanju nastajanja bujica. Slivna područja obrasla šumom imaju 30-50% niže vodostaje nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom. Šume spriječavaju eroziju zemljišta. Najbolji je i najjeftiniji filter za dobijanje pitke vode.

U urbanim sredinama, pokazalo se da drveće smanjuje temperature i nivoe zagađenja zraka. Dokazano je da vrijeme provedeno u prirodi, makar dva sata sedmično, značajno poboljšava zdravlje, a kao dio zelenih površina drveće pozitivno djeluje na čovjeka.

Sadnja 3 milijarde dodatnih stabala širom EU do 2030. godine ima za cilj povećanje broja stabala i površine pod šumom u EU, zatim povećanje otpornosti šuma i njihovu ulogu u preokretanju gubitka biodiverziteta, te ublažavanje i pomoć prilikom  prilagođavanja klimatskim promjenama. U EU se procjenjuje da je gotovo 300 miliona stabala izraslo svake godine između 2010. i 2015. godine. Cilj je da se ove brojke udvostruče kako bi dostigli 600 miliona stabala koja se uzgajaju godišnje. To bi značilo 3 milijarde dodatnih stabala do 2030. godine. Dodatna stabla treba posaditi i uzgajati uz poštivanje ekoloških principa i to tako da svako drvo mora biti zasađeno na pravom mjestu i za pravu svrhu. Ovo zahtijeva dugoročno planiranje i praćenje.

U praksi to znači sadnju prave mješavine vrsta drveća ne samo u šumama, već i u agrošumarstvu, poljoprivrednim i urbanim područjima, dok treba izbjegavati područja visoke prirodne vrijednosti kao što su močvare, močvare, ritovi, močvare, tresetišta i travnjaci.

Obzirom da je za mnoge inicijative za sadnju drveća velikih razmjera, fokus na broju novih stabala koja završe u zemlji, a ne na sadnji pravog drveća na pravim mjestima ili brizi o njima nakon sadnje kako bi se osiguralo da će preživjeti, Evropska komisija planira računati i pratiti napredak kako bi se izbjegle negativne posljedice.

Projekti pošumljavanja se dosta razlikuju i zato je važno da su stručna lica uključena u planiranje i realizaciju.  Sadnja drveća u gradovima je drugačija i izvodi se takođe u skladu sa postojećim stanjem. Postoje i dokumentovani slučajevi sadnje drveća koja ima nenamjerne, pa čak i negativne ekološke posljedice. Počevši od 19. stoljeća, Južna Afrika je počela saditi australske bagreme koji nisu autohtoni za stabilizaciju dina i proizvodnju drveta. Bagrem se brzo proširio na široke dijelove autohtonih travnjaka Južne Afrike, snižavajući nivo vode i smanjujući dostupnost vode. Zemlja sada troši milione dolara svake godine na uklanjanje problematičnog drveća.

To je jasan primjer gdje su egzotične vrste korištene u plantažama monokultura izmakle kontroli, postale invazivne i uzrokovale probleme.

Stručnjaci su se generalno složili da je prvi korak u obnavljanju bilo koje šume da se osigura da su osnovni uzroci uništavanja šuma u tom području, a idealno i okolnim šumama, prestali.

Neophodno je osigurati sadnju pravog drveća na pravom mjestu. Drveće koje nije prilagođeno lokalnoj klimi, na primjer, imat će kratak život, a drveće koje zahtijeva previše vode može iscrpiti podzemne vode, kao u Južnoj Africi. Ukoliko se sade invazivna stabla, tada je moguće izdvojiti karbon, ali i napraviti štetu biodiverzitetu. Ukoliko se posadi drveće na pogrešnom mjestu, može doći do potiskivanja poljoprivredne proizvodnje, te je moguće stvoriti ekonomske probleme lokalnim vlasnicima zemljišta, kao i uništiti domaći biodiverzitet ukoliko se drveće sadi u pogrešnim ekosistemima.

Stoga, Evropska komisija namjerava pružiti političku i tehničku podršku, komunikaciju i označavanje, te raditi zajedno sa Evropskom agencijom za životnu sredinu na platformi za brojanje i praćenje pod nazivom Map My Tree koja je jednostavna za korištenje.