Poljoprivreda, posebno organski uzgoj voća i povrća, kao i uzgoj stoke, možda se može smatrati najvećim potencijalom u BiH koji je jos uvijek nedovoljno iskorišten. Pogotovo zato što jepoljoprivredno zemljište u BiH, uz vodne i druge prirodne resurse, i dalje visoke stope kvalitete.
Nepregledni planinski pašnjaci i velike površine obradive zemlje i dalje su nedovoljno iskoristeni bez obzira na to što je od okončanja rata prošlo više od 20 godina. Globalizacijska trzista predstavljaju izazov za male ekonomije, poput bosanskohercegovacke, te stvaraju konkurentski pritisak, koji moze imati širok raspon implikacija na proljoprivrednu proizvodnju i ruralnu privredu u BiH. Neće svi proizvođači i prerađivači u poljoprivredi imati koristi od poboljšanog pristupa tržištu za svoje proizvode. Manje efikasni poljoprivredni prerađivači i proizvođači, kao i poljoprivrednici sa slabim pristupom tržištima, nižim kvalitetom zemljišta i nedovoljnim obimom proizvodnje, imat će poteškoća u nadmetanju sa uvezenim proizvodima. Kao rezultat promjena, očekuje se da će se proizvodnja i prodaja pojedinih poljoprivrednih proizvoda povećati, dok će proizvodnja ostalih roba opasti. Te poteškoće će uticati na dugoročnu održivost mnogih ruralnih zajednica. Ruralni razvoj će stoga postati sve važniji element poljoprivredne politike, naročito kreiranje i provođenja mjera za pomoć ljudima u ruralnim područjima u pronalaženju alternativnih izvora prihoda i zapošljavanja koji nisu vezani za poljoprivredu. Stoga je od iznimne vaznosti da razvojne politike u BiH omoguce sprovodjenje strateskih mjera za ublažavanje posljedica ovakvih promjena, osiguravajući razvoj komercijalno održive poljoprivrede i prerade u BiH.
Kako bi naša zemlja, tačnije njeni poljoprivrednici, mogli iskoristiti prirodno bogatstvo koje u BiH imamo i da bi poljoprivreda postala jedna od vodećih privrednih grana, nije dovoljno samo posijati sjeme u zemlju ili kupiti i hraniti stoku. Niti je dovoljno tek proizvesti hranu. Ne, to su tek neki od koraka. Potrebno je i osigurati tržište za te proizvode, kao i njihov kvalitet, te upravljati poslovanjem shodno principima i standardima dobre poslovne prakse. Tek kada se ispune sve te pretpostavke, poljoprivreda će postati grana od koje će ljudi koji se njome bave moći uspjesno privredjivati i živjeti.
Upravo s tim ciljem, EU je pružala finansijsku i stručnu pomoć na izgradnji i unapređenju rada domaćih institucija iz oblasti poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarnog sektora itd., kao što su Kancelarija/Ured za veterinarstvo BiH, Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH i druge. Kao rezultat toga, proizvođači ribe, meda, krompira, termicki obradjenog mlijeka i mliječnih prerađevina dobili su priliku da plasiraju svoje proizvode na tržište zemalja članica EU jer su nadležni sistemi kontrole i upravljanja ovim sektorima u BiH potvrdili garancije sigurnosti i kvaliteta proizvoda namijenjenih tržištu EU i uskladjenost sa relevantnim sanitarnim i fitosanitarnim propisima Evropske unije. Pri tome ne treba zaboraviti da je vodeci trgovinski partner Bosne i Hercegovine upravo Evropska unija, a da su njene zemlje clanice poput Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke, među najvažnijim u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine.
Nadalje, EU je dala značajan doprinos izradi Strateskog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine 2018-2021 – Okvirni dokument, koji je usvojen pocetkom 2018. Taj dokument je od temeljne važnosti za napredak poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne oblasti u BiH u narednom periodu, kao i za ostvarenje ciljeva koje smo već spomenuli.
CERD – Jedinstvena inicijativa za ekonomiju i ruralni razvoj
“Život na selu je opušteniji i ljepši nego u gradu. Moja porodica sada uživa u čistom zraku i miru umjesto automobilske buke i gužve na ulicama”.
Jelena Bundalo je jedna od korisnica Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), putem kojeg je naučila kako da iskoristi svoje vještine da bi razvila održiv posao u poljoprivredi.
“Sa CERD-om kao mojim partnerom, ja vodim uspješan i produktivan život na selu. CERD mi je pomogao da steknem nova znanja u pčelarstvu i obezbijedio mi potrebnu opremu,” kaže Jelena. “Sada shvatam da i ja kao žena mogu aktivno učestvovati u pokretanju i izgradnji poljoprivrednog poduzeća.”
Jelena, bivša trgovačka radnica rođena u Banja Luci, je uspješna poljoprivrednica i pčelarka. Zajedno sa svojim mužem Željkom prije tri godine napustila je Banja Luku i preselila se u Željkovo rodno mjesto, Drugovići, selo oko 30 km udaljeno od Banja Luke. Od tada su naporno radili na razvijanju poljoprivrednih projekata a njihovo imanje iz godine u godinu postaje sve profitabilnije.
I u plastenicima doniranim od strane CERD-a, Jelena također na pravi način koristi novostečeno znanje koje joj je CERD pružio. “Mi stvaramo proizvode za brend Domestica,” objasnila je. “CERD mi je omogućio da upoznam ljude koji aktivno rade na razvoju ruralnog života i poduzetništva koji su mi pružili sve potrebne informacije. U konačnici, CERD svima nama pruža sigurnost jer on kontinuirano unaprjeđuje kvalitet života na selu.”
CERD je odličan primjer lokalnog partnerstva između poduzetnika, vlasti i pružaoca usluga, sa ciljem promocije lokalnog poduzetništva. Otvarajući svoje sjedište u oktobru 2016. godine u Krnetima, opština Laktaši, on podržava ekonomski razvoj u četiri partnerske opštine – Laktaši, Gradiška, Kozarska Dubica i Srbac – pružajući usluge malim i srednjim preduzećima u ruralnim oblastima.
Obnova stare škole u Krnetima (izgrađene 1932. godine i prethodno nekorištene zadnjih 40 godina) i otvorenje centra CERD u njenim prostorijama finansirala je EU putem projekta Regionalni rast kroz ekonomski i ruralni razvoj – “Projekat ReGERD” koji je implementirala Agencija za saradnju, obrazovanje i razvoj (ACED) zajedno sa opštinama Gradiška, Kozarska Dubica, Laktaši, i Srbac, udruženjem LAG SAVUS, lokalnom Razvojnom agencijom iz Kozarske Dubice, i Centrom za preduzetništvo Univerziteta u Banja Luci.
Ovaj projekat je dio podrške u vidu grant sredstava u iznosu od €5.2 miliona koji Evropska unija trenutno implementira putem lokalnog partnerstva diljem Bosne i Hercegovine.
Pored obnove zgrade i osnivanja CERD-a, provedeno je i više drugih relevantnih aktivnosti kao što su uspostavljanje opštinskih poslovnih vijeća, poslovno i marketinško planiranje, razvijanje projekata i brendiranje, izrada strategija izvoza i uvođenje proizvodnih standarda za mala i srednja preduzeća.
Dok su se mnoga preduzeća radije preselila iz sela u gradove, CERD se iz grada preselio u selo i sada ima 14 zaposlenih sa sjedištem u Krnetima. Direktor CERD-a, Miodrag Matavulj, smatra ovo inovativnim pristupom. “CERD je jedinstvena inicijativa za ekonomski i ruralni razvoj jer mi pokušavamo da ruralni razvoj posmatramo iznutra,” kaže Miodrag. “To je bio razlog zbog kojeg smo odlučili napustiti grad i integrisati se u ovo ruralno okruženje.”
Sandra Josović, glavna urednica magazina “Agroplaneta”, čije uredništvo je dio CERD-a, kaže da joj se selo i priroda veoma sviđaju i da postoje brojne prednosti rada u Krnetima.
“Iako nas mnogi ljudi pitaju kako možemo svaki dan da putujemo iz grada na selo moram im odgovoriti da i u većim gradovima ljudi putuju na posao duže od pola sata,” primjećuje Sandra. “Krnete nisu tako daleko od Banja Luke a pružaju mnoge koristi – donose nam mir, živimo i radimo u skladu sa prirodom a i radna atmosfera je topla i ugodna. Ja bih svakome savjetovala da se na neki način poveže sa seoskim životom.”
Miodrag je posebno zadovoljan da je škola koju je CERD renovirao uz pomoć EU ponovo mjesto učenja, a ovaj put pruža obuku o ekonomskom i ruralnom razvoju.
“Održali smo seriju obuka u ovom objektu,” objašnjava on. “A i posebno bih naglasio našu podršku ženama iz ruralnih područja u razvoju organske proizvodnje. Odabrana grupa žena iz opštine Laktaši koje podržava CERD dobile su plastenike i uspješno uzgajaju zdravo organsko povrće za tržište pod našim brendom nazvanim Domestica. Također, pokrenuli smo AgMENTOR Centar koji pruža poslovno savjetodavne usluge firmama, poljoprivrednim gazdinstvima i zadrugama kako bi se unaprijedila njihova konkurentnost. Imamo razne druge aktivnosti i planove i CERD će i dalje nastaviti da podržava naše poljoprivrednike i raditi će na jačanju lokalnog ruralnog razvoja”.
