Iskorijeniti korupciju, izliječiti zdravstvo
Iako je korupcija postala skoro pa neizostavan dio svakodnevnog diskursa, sam koncept korupcije i učinkovitog djelovanja protiv tog fenomena ostaje apstraktan većini građana. Bosna i Hercegovina sp...
Iako je korupcija postala skoro pa neizostavan dio svakodnevnog diskursa, sam koncept korupcije i učinkovitog djelovanja protiv tog fenomena ostaje apstraktan većini građana. Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa široko rasprostranjenom i duboko ukorijenjenom korupcijom, što godinama potvrđuje Indeks percepcije korupcije Transparency International-a. Antikoruptivne mjere, zakoni, agencije, radna tijela postoje i rade na sistemskim rješenjima za iskorjenjivanje ovih praksi. Međutim, kada se ispostavi da je korupcijom najviše zaražen sektor koji treba pružiti osnovnu zdravstvenu skrb građanima, postavlja se pitanje ko će izliječiti zdravstvo?
Prepoznavši potrebu unapređenja transparentnosti, integriteta i odgovornosti javnih zdravstvenih institucija u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je podržala projekat „Izliječimo zdravstvo“ u cilju omogućavanja i unapređenja kvaliteta i pristupa zdravstvenim uslugama. Imajući u vidu sveobuhvatnost i kompleksnost sektora, zdravstvo se suočava sa izrazito visokim rizicima od korupcije, što potvrđuju brojna ispitivanja percepcije građana.
Pored korupcije koju građani najčešće percipiraju, tj. u kojoj učestvuju pri traženju zdravstvenih usluga, ne smiju se zanemariti ni procesi javnih nabavki koji predstavljaju zonu visokog rizika od korupcije. Radi se o velikim iznosima, s visokim stepenom diskrecije pri odlučivanju, kao i decentralizovanom sistemu nabavki. “Kad je u pitanju sektor zdravstva opredijelili smo se da se fokusiramo na pet oblasti, a to su javne nabavke, finansijsko upravljanje i transparentnost, proces zapošljavanja, sukob interesa, a posljednje što radimo sa jednom od zdravstvenih ustanova je uspostava elektronskog sistema za transparentne liste čekanja za specijalističke preglede”, kaže Emsad Dizdarević, projektni koordinator iz Transparency International.
Osnovni cilj projekta je doprinos smanjenju korupcije u zdravstvenom sektoru i pružanje kvalitetnijih usluga kroz aktivan anganžman organizacija civilnog društva u procesu kreiranja politika, donošenja odluka i pružanja podrške zdravstvenim ustanovama. Smatra se da će se kroz aktivnosti u ovim oblastima unaprijediti borba protiv korupcije, odnosno prevencija korupcije unutar samih zdravstvenih ustanova, što bi sa sigurnošću moglo uticati na povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima i smanjenje korupcije.
“Mi smo potpisali memorandum o saradnji sa 15 zdravstvenih ustanova. Ono što moramo posebno naglasiti jeste da je kompletan memorandum potpisan na partnerskoj osnovi, odnosno dobrovoljnoj osnovi te da su se sve zdravstvene ustanove složile da rade na unapređenju svojih internih politika i prevenciji korupcije u pomenutim oblastima. Također, pored navedenog, u toku naredne godine planiramo da izvršimo obuke i edukacije za zaposlenike zdravstvenih ustanova,”, ističe Dizdarević.
Rasprostranjenost korupcije u zdravstvu ogleda u čekanju na pojedine preglede i operacije i do godinu dana, čak i kod najozbiljnijih oboljenja, što rezultira povećanjem korupcije u zdravstvu. Tokom projekta, posebna pažnja se posvećuje uvođenju transparentnih listi čekanja, što će biti ilustrovano na modelu jedne ustanove. Cilj je prikazati dobre prakse – kada građani imaju potpuni uvid u zakazane preglede i operacije, čime se smanjuje mogućnost korupcije i sprječava zakazivanje pregleda „preko reda“. Ovaj pozitivan primjer bit će predložen i drugim zdravstvenim ustanovama.
“U Kantonalnoj bolnici Zenica, a vjerovatno i u drugim ustanovama ovog nivoa, postoje liste čekanja za određene usluge, a naročito kada se rade usluge dijagnostike za nehospitalizovane pacijente. Mi smo do sada ovaj posao radili na način da elektronski naručujemo pacijente te da liste čekanja stavljamo na našu web stranicu. Pacijenti su mogli pronaći listu čekanja na stranici i kada su naručeni. Međutim, i dalje postoji određeni broj naručivanja preko takozvanih „sveski za naručivanje“. U okviru projekta “Izliječimo zdravstvo” došli smo na ideju da pokušamo napraviti poseban softver putem kojeg će se pacijenti naručivati za liste čekanja. To smo i učinili, te početkom februara instalirali softver i počeli naručivati pacijente za određene pretrage”, ističe Dr. Kasim Spahić, pomoćnik direktora za medicinske poslove Kantonalne bolnice Zenica.
Naručivanje ide automatski u zadati kalendar, a pacijent dobija poruku obavještenja o terminu naručivanja i šta treba učiniti. Lični podaci na listama čekanja su zaštićeni na način da je dogovorena šifra koju zna samo pacijent. “Pored toga ove liste čekanja pacijentu su dostupne na našoj web stranici. Potrebno je samo otvoriti link i pronaći se. Dobrobiti ovog softvera i ovog načina naručivanja su da je nama posao olakšan, kao i komunikacija sa pacijentima, liste čekanja su transparentne, dostupne su pacijentu, smanjena je mogućnost manipulacije, a u konačnici i pacijenti su zadovoljni”, zaključio je dr. Spahić.
S ambicioznim ciljem liječenja zdravstva, projekat nastoji prikazati dobre prakse i otvorenu saradnju zdravstvenih institucija širom Bosne i Hercegovine kako bi se potaknulo poboljšanje internih procedura, unapređenje antikorupcijskih rješenja te unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva i medija u borbi protiv korupcije u zdravstvu. Cilj je spriječiti uskraćivanje kvalitetne zdravstvene skrbi onima kojima je najpotrebnija. Jer, u ovom slučaju korupcija nije apstraktna, korupcija u zdravstvu nas košta života.
