Finansiranje sredstvima Evropske Unije

Finansiranje sredstvima Evropske Unije

Već više od 20 godina EU predstavlja najznačajnijeg finansijskog partnera BiH, a dosada uloženi iznos mjeri se milijardama eura.

Na donatorskim konferencijama održanim neposredno nakon rata, koje su bile usmjerene na obnovu BiH, EU je po visini odobrenih sredstava bila drugi najveći donator, iza SAD-a. 

Kao rezultat finansiranja EU, obnovljeno je na hiljade kuća i stanova, kao i veliki broj škola, obdaništa te infrastrukture i drugih objekata, što je omogućilo povratak normalnom životu.

Taj trend se nastavio dugo nakon što je fizička obnova BiH privedena kraju. Sredstvima EU podržava se veliki broj projekata, štaviše nema oblasti u kojoj EU nije osigurala podršku kroz barem jedan od svojih brojnih fondova. Trenutno najviše investicija EU u BiH dolazi iz IPA fondova, koji za cilj imaju jačanje institucija, kako bi one bile osposobljene da funkcioniraju prema onim evropskim standardima i pravilima koji su na snazi u zemljama članicama EU.

Naravno, tu su i brojni drugi fondovi, kao što je Erasmus + koji omogućava mladima iz BiH da se obrazuju i da steknu praktična iskustva u državama članicama EU.

Donacije i fondovi nisu jedini oblik finansijske pomoći EU BiH. Zahvaljujući povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB) izgrađeni su brojni infrastrukturni objekti, poput željeznice, dalekovoda, vodovodnih mreža, te lokalni i regionalni putevi. Ove banke su najpoznatije široj bh. javnosti je kao glavni finansijski partner u izgradnji autoputa na Koridoru Vc. Zahvaljujući kreditima ove dvije institucije, dosada je izgrađeno blizu 100 kilometara ovog autoputa, koji predstavlja najvažniju putnu komunikaciju u BiH.

Uspješna priča

Katarina Dragičević (18) skuhala je danas svoj prvi lonac variva, potpuno samostalno i sa velikim osmjehom na licu. Za razliku od ovog vremena prošle godine kada je bila maturantica turističke škole koju je čekala neizvjesna budućnost, sada je više nego zadovoljna sa svojim prvim ikada stalnim poslom.

"Imala sam strah od onoga šta će doći," kaže ona. "Iako sam završila obrazovanje, nisam bila sigurna da li ću sa znanjem koje sam stekla moći raditi kao profesionalni kuhar. Međutim, zahvaljujući Centru za obuku i prekvalifikaciju u Čapljini, u par mjeseci sam naučila mnogo više nego tokom tri godine školovanja."

Lidija Dadić (44), majka tri kćerke, bila je nezaposlena od 2004. godine. Kaže da se prijavila na obuku čim je za nju čula.

"Danas niko neće da zaposli osobu mojih godina. Svi traže prethodno iskustvo i kad bi im rekla koliko dugo sam bila nezaposlena tu bi se priča završavala. Drago mi je da je pokrenut ovakav projekat jer bez njega i ako bi morala sama da za to platim, ja jednostavno ne bih danas imala posao," kaže Lidija, dok priprema jela za goste restorana u kojem je sada stalno zaposlena.

Katarina i Lidija su dio projekta "Podrška lokalnom partnerstvu za zapošljavanje u Bosni i  Hercegovini", kojeg finansira Evropska unija a implementira Međunarodna organizacija za rad. Kroz 5 ciklusa obuke, 150 učesnika će dobiti mogućnost da kroz teorijsku i praktičnu obuku steknu vještine koje su potrebne  kuharima i konobarima na današnjem tržištu rada, a najmanje 70 njih će dobiti i stalno zaposlenje.

Ciljnu grupu projekta  čine nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom, mladi ljudi do 30 godina, žene, osobe preko 45 godina starosti i socijalno ugrožene grupe. Obuka za kuhara traje 60 dana sa ukupno 350 sati teorijske nastave i praktične obuke, dok obuka za konobare traje 45 dana ili 250 sati teorijskog predavanja i praktične obuke.

Kuhari, konobari, barmeni i slastičari su najtraženija radna snaga u Hercegovini. Turizam je u usponu ali su vlasnici novih i postojećih objekata suočeni sa nedostatkom kvalitetnog osoblja potrebnog za pružanje usluga na visokom nivou.

"Uspostavu Centra za obuku i prekvalifikaciju Čapljina" implementira Udruženje za regionalni razvoj, REDAH, kao vodeći partner u saradnji sa sljedećim partnerima: Služba za zapošljavanje HNK, Opština Čapljina, Srednja škola u Čapljini, Bizz Solutions d.o.o. Čapljina,  Turistički klaster Hercegovina i Turistička zajednica HNK.

Ovaj program bi trebao trajati do oktobra 2018. godine sa ukupnim budžetom od €231.060 od čega je €196.400 obezbjedila Evropska unija.