Kreativna Evropa vraća bosanskohercehovački film na evropsku scenu

Kulturni i kreativni sektori predstavljaju bogatu evropsku kulturnu baštinu i doprinose razvoju i oblikovanju evropske budućnosti. Evropska unija je posvećena promociji kulturne različitosti...



Kulturni i kreativni sektori predstavljaju bogatu evropsku kulturnu baštinu i doprinose razvoju i oblikovanju evropske budućnosti. Evropska unija je posvećena promociji kulturne različitosti, zaštite kulturnog naslijeđa i podržava kulturne i kreativne industrije kako bi se povećao ekonomski rast i zapošljavanje širom Evrope. Program Evropske unije Kreativna Evropa podržava očuvanje i promociju evropske raznolikosti i pomaže kulturnim i kreativnim sektorima kroz pametan i održivi rast i pristup međunarodnom tržištu.

Učešćem u programu Kreativna Evropa organizacije i institucije iz Bosne i Hercegovine dobile su sredstva  za više od stotinu projekata u ukupnoj vrijednosti od skoro tri miliona eura. Potprogram Kreativne Evrope MEDIA namijenjen je podršci audio-vizuelnom sektoru, a bh. kinematografija dobija podršku za razvoj deset filmova, dok je podršku za distribuciju dobilo više od šezdeset filmova te je podržana organizacija najvećeg filmskog festivala.

Svjetskom premijerom filma Sin (2019), bh. rediteljice i scenaristice Ines Tanović otvorio se 25. Sarajevo Film Festival. Film predstavlja život sarajevske porodice te je nagrađen za najbolji scenarij na CineLinku 2015. godine. „Izuzetna mi je čast što je moj film odabran za otvaranje jubilarnog Festivala. Kao autor, rasla sam uz Festival, moji kratki i dokumentarni filmovi su bili u programu i takmičarskog i revijalnog dijela Festivala tako da je zaista posebno što naš film Sin obilježava početak Festivala,“ rekla je Tanović.

Razvoj filma Sin je omogućen kroz podršku iz potprograma MEDIA, koja je bila ključna za autoricu filma, kako bi se omogućio i olakšao kreativni proces realizacije. „Presretni smo što smo dobili podršku iz MEDIA potprograma. Budžet za pretprodukciju tj. razvoj ideje, je izuzetno važan za autora, ali i za produkciju jer vam daje lakoću da imate finansiranje za period kada se možete u potpunosti posvetiti projektu. Aplikacija nije jednostavna, pogotovo za nas iz regiona koji nismo fluentni u engleskom jeziku radi ispunjavanja svih administrativnih formi i zahtjeva, ali uz kvalitetan projekat, moguće je,“ ističe Tanović. MEDIA je podržala razvoj deset bh. dokumentarnih i igranih projekata što svjedoči kvaliteti i raznolikim temama koje autori žele istražiti. „Čim nam se otvorila mogućnost, odmah smo počeli dobijati sredstva. Kao autori, ravnopravno pariramo sa idejama, temama i vizijama evropskom filmu. Naši filmovi su bili izuzetno uspješni na svim svjetskim festivalima, i očekujem da će sve više filmova biti podržano kroz MEDIA potprogram,“ rekla je Tanović.

Producentica Amra Bakšić-Čamo potpisala je 52 igrana dugometražna i kratka filma, studentske projekte, videoradove kao i TV emisije te je među najzaposlenijim i najpriznatijim producenticama svoje generacije. Tri filma koja producira su dobila podršku za razvoj MEDIA potprograma, a kako sama ističe, njena producentska kuća ne bi opstala bez kontinuirane podrške MEDIA potprograma. „Sistemsko ulaganje je to što nam nude fondovi Evropske unije. Trenutno pripremamo snimanje filma Tabija koji je podržala MEDIA. Prije pet godina smo dobili nagradu za najbolji projekat na Cinemartu te smo dobili sredstva iz MEDIA potprograma,“ kaže Bakšić-Čamo te dodaje da je film Tabija primjer sretnog slučaja jer su nekoliko godina nakon početka razvoja, producenti uspjeli obezbijediti sva potrebna sredstva za produkciju.

Finsiranje razvoja projekata kroz MEDIA potprogram je izuzetno značajno za razvoj i afirmaciju bh. filma, smatra Bakšić-Čamo „Mi imamo specifičan problem da nemamo one stop shop na koji se možemo prijaviti. MEDIA je naša druga opcija, omogućava da određeno vrijeme provedete radeći na projektu, tj. da reditelj, scenarista, producent, kasting direktor i svi uključeni u proces zajedno rade. Mi možemo internacionalizirati projekat i prijaviti se na fondove koji su za zemlje trećeg svijeta, a postajemo sve manje zanimljivi tako da je naše članstvo u MEDIA potprogramu jako bitno i jedna od rijetkih stvari koja omogućava stabilnost filmskoj produkciji.“

Amra Bakšić-Čamo ujedno i više od desetljeća vodi CineLink Industry Days Sarajevo Film Festivala, regionalni koprodukcijski market koji uspješno okuplja saradnike širom Evrope i omogućava umrežavanje i nove saradnje evropskih kinematografija. Sarajevo Film Festival je korisnik potprograma MEDIA već šest godina, čime je omogućen rast i razvoj festivala i održavanje visokog standarda profesionalizma i međunarodnog priznanja Festivala. „Jako je važno zadržati vezu filma s festivalima, oni su u jednom trenutku bili tačka koja je povezana s umjetničkom vrijednosti filma, ali danas nisu više. Način da vas publika primijeti jeste festivalska distribucija. MEDIA podržava internacionalizaciju projekta u samom procesu razvoja gdje je pomoć Kreativne Evrope veoma značajna. Za festivale, regionalnu i evropsku distribuciju, to su sve jako važni faktori u životu jednog filma. Sa tačke gledišta reditelja i producenta, film je puno više od gotovog proizvoda kojeg stavljate na tržište ili umjetničkog djela kojeg stavljate u galeriju, mnogo je šire i kompleksnije, pogotovo za našu kinematografiju, koja je jedva živa,“ ističe Bakšić-Čamo.

Kultura i kreativnost ključne su za oblikovanje evropske budućnosti zbog njihove dualne kulturne i ekonomske uloge kojom pozitivno utječu na druge sektore kao što su obrazovanje i inovacije. Kinematografija je jedinstvena u smislu da kroz svakodnevnicu građana predstavlja bogate i raznolike evropske kulture i time jača razumijevanje. Međutim, stanje bh. filma nije na zavidnom nivou, te i autori i producenti naglašavaju neophodnost pristupa evropskim fondovima i umrežavanja sa evropskim partnerima kako bi osigurali bolju budućnost bh. filma. „Bh. kinematografija je umjetnička grana koja povlači izuzetno puno budžeta i to je skupa djelatnost, ali s druge strane to je industrijska grana koja koliko god da troši toliko i vraća u budžet. Mi dovodimo jako puno saradnika, autora, koproducentnih kuća te širimo viziju iz Bosne i Hercegovine. Tako da se novac vraća, a mi, ako smo i na pozitivnoj nuli, na dobitku smo jer dobijamo proizvod kao što je film – umjetničko djelo. U isto vrijeme, to je nešto što promoviše BiH izvan granica države. U tom smislu, to je višestruka grana koja na više načina i promoviše i zarađuje i omogućava ljudima da rade,“ kaže Tanović.

Tanović i Bakšić-Čamo naglašavaju da pristup revitalizaciji uloge kinematografije mora biti sveobuhvatan i multidisciplinaran te da je potrebno jačati finansijsku podršku, promociju, distribuciju, umrežavanje filmskih radnika i kina te edukovanje novih generacija kako bi se upoznale s bogatom historijom domaće produkcije i naučili cijeniti film. „Nije dovoljno dati novac za jedan film i reći da ste podržali kinematografiju. Mi trebamo dati značaj kompletnoj kinematografiji i razmišljati kako pokazati šta imamo, možemo i želimo biti,“ istakla je Tanović.