Ljepote jezera Bosne i Hercegovine

Jezera u Bosni i Hercegovini predstavljaju prirodne i antropogene tvorevine. Prirodna jezera BIH nalaze se u Dinarskom  planinskom sistemu, na granici gdje se dodiruju sjeverni umjereni i sjeverni su...

Jezera u Bosni i Hercegovini predstavljaju prirodne i antropogene tvorevine. Prirodna jezera BIH nalaze se u Dinarskom  planinskom sistemu, na granici gdje se dodiruju sjeverni umjereni i sjeverni suptropski pojas, te ih je najviše u srednje visokim planinama Dinarskog sistema.

Prirodna jezera u BiH zahvataju manje od 1% površine (0,11%) i to 65,1 km2, od čega samo na Buško jezero otpada 56,7 km2. To je manje oko 10x od svjetskog prosjeka.  Ona koja su posebno interesantna su veoma malih dimenzija i to su takozvana jezera „gorske oči“ na planinama. Do njih nema asfaltiranih saobraćajnica tako da su samim tim zaštićena od djelovanja čovjeka ali na žalost ne u potpunosti, jer se sve češće prijavljuju devastacije motornim vozilima (jeepa i quada), koji ostavljaju trajne negativne posljedice. Posebno se mogu izdvojiti po brojnosti jezera na Zelengori, kojih je 8, kao i na Treskavici 5. Na žalost, većina planinskih jezera u BIH se nalaze u završnoj evolutivnoj fazi razvoja. Izdvojićemo samo neka od prirodnih jezera.

1.     Blidinje ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini na visini 1185m. Nalazi se u sastavu zaštićenog područja, Park prirode Blidinje. Blidinjsko jezero smješteno je u dijelu Dugog polja između planina Čvrsnice i Vrana u zoni aktivne zaštite. Veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore usljed krškog terena, zbog čega znatno opadne nivo jezera, pa je tako i razlika površine između visokog i niskog vodostaja velika (gotovo 1 km2). U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno. Prema kazivanju mještana zabilježeno je da je jezero 1917. i 1924. godine ljeti potpuno presušivalo, te da su tu površinu sijali ječmom i raži. Iako neke teorije ukazuju na to da se radi o umjetnom jezeru koje su ljudi napravili začepljavanjem ponora,  ipak je ono od velikog značaja i neophodno je spriječiti devastaciju ovog područja koja se  zasniva na nekontrolisanom crpljenju vode iz izvora i jezera Blidinje, što može dovesti do isušivanja. U blizini se nalazi skijalište i  nekoliko nalazišta stećaka, od kojih je nekropola “Zelena kosa“ kod jezera Blidinje. U jezeru žive endemska riba oštrulja (Aulopyge huegelii), bjelica, klen i alohtona kalifornijska pastrmka. Jezero je u par navrata poribljavano ribom iz Buškog jezera i to oštruljom, klenom te kalifornijskom pastrmkom.

Površina: 2,5 km2. Dužina: 2,5 km. Maksimalna dubina: 3,0 m. Prosječna dubina: 0,3 m. Dužina obalske linije: 7 km.

2.     Boračko jezero se nalazi na 404 m nv u dijelu planine Prenj, međutim zbog nadmorske visine se ne može ubrojati u planinska jezera. Jedno je od najvećih prirodnih jezera u BIH. Po ukupnoj količini vode smatra se najvećim (cca 2,5 miliona m3 zapremine). Boračko jezero veoma je biološki raznoliko područje i zbog te bioraznolikosti je privlačno ribolovcima. U Boračkom jezeru živi osam vrsta riba iz dvije porodice: salmonidi i ciprinidi. Od salmonidnih vrsta utvrđeno je prisustvo potočne pastrmke, kalifornijske pastrmke i jezerske pastrmke. Od ciprinidnih vrsta riba u jezeru (i Šištici) su nađene: šaran, babuška, klijen, gagica i pliska. Od ukupno osam nađenih ribljih vrsta u jezeru četiri vrste su autohtone (potočna pastrmka, jezerska pastrmka, klijen i gaga), te četiri alohtone (kalifornijska pastrmka, babuška, šaran i pliska). Nažalost, posljednjih stotinjak godina antropogeni uticaji na riblje populacije vrlo često nisu bili bazirani na naučnim spoznajama što ima svoje posljedice na poremećaje u bioraznolikosti ihtiofaune. U jezeru živi više vrsta vodenih biljaka koje pokrivaju veći dio jezera. Na rubovima jezera raste trska.

Površina: 240 808 m2. Dužina: 762 m. Maksimalna dubina: 13,8 m. Prosječna dubina: 10,3 m. Dužina obalske linije: 2,4 km.

3. Orlovačko jezero je jedno od 8 jezera na Zelengori, a smješteno je na nadmorskoj visini od 1438 m. Jezero se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. U jezeru egzistiraju potočna pastrmka, jezerska zlatovčica i ubačena kalifornijska pastrmka.

Površina: 21 105 m2. Dužina: 387 m. Maksimalna dubina: 4.9 m. Prosječna dubina: 2,6 m. Dužina obalske linije: 864 m.

4.     Prokoško jezero se nalazi na 1485 m nv. Od 2005. godine je zaštićeno područje III kategorije prema IUCN-u -Spomenik prirode. Jezersko područje je poznato i po tome što su na njemu pronađene endemične vrste flore i faune, a postoji čak i priča da se u njemu još uvijek nalazi endemični primjerak vodozemca tritona-Raizerov triton (Triturus alpestris reiseri). Prokoško jezero nije ranije bilo naseljeno ribom, što znači da postojeće riblje naselje nije autohtono, nego je naseljeno posredstvom čovjeka. Osnovni razlog što u jezeru ranije nije bilo ribe je, ustvari, autohtono naselje alpskog tritona koji je do te mjere endemičan i rijedak da postoji objektivna mogućnost njegovog definitivnog nestajanja. Prema raspoloživim podacima ova vrsta živi još samo u Kladopoljskom jezeru i Šatorskom jezeru, međutim, i tu postoji opravdana bojazan njegovog istrebljenja.

 Površina: 48 330 m2. Dužina: 426 m. Maksimalna dubina: 13 m. Prosječna dubina: 5,7 m. Dužina obalske linije: 1060 m.

5. Šatorsko jezero je najzapadnije planinsko jezero BIH Dinarida i nalazi se na Šator –planini na 1490 m n/v. Na dnu jezera su biljke potamogeton (mrijesak) i zbog njih providnost vode iznosi i do 4 metra, skoro do dna, osim u najdubljim dijelovima. Boja vode je zelena zbog trave i biljki koje rastu na dnu jezera a uzdižu se do površine vode i stvaraju čitavu podjezersku šumu. Od životinja u njemu žive žaba i vodeni gušter. Nekoliko stotina metara sjeverno od jezera nalazi se Bulino vrelo, za koje lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva. Iz Šatorskog jezera izvire Mlinski potok, koji se kasnije spaja sa Šatorskim potokom i tako nastaje rijeka Unac. Pristup jezeru je sa ceste Bosansko Grahovo – Livno iz mjesta Gornje Peulje. Usvojena je odluka od strane Skupštine Kantona 10 o proglašenju Šatorskog jezera Eko zonom od posebnog interesa za Kanton.

Površina: 34 940 m2. Dužina: 282 m. Maksimalna dubina: 2,6 m. Prosječna dubina: 1,5 m. Dužina obalske linije: 743,7 m.

6.   Plivska jezera, Veliko i malo jezero nalaze se u riječnoj dolini Plive između Jajca i Jezera.

Sjeverozapadno od centra Jajca, na udaljenosti 6 km, između Velikog i Malog jezera, smješteno je 20 mlinova na Plivitarijih više od 400 godina. To su jedine očuvane vodenice, koje se ovdje nazivaju mlinčićima. Izgrađene na sedrenoj pregradi, postavljene u dva reda, vodenice su objekti visoke etnografske vrijednosti. Mlinčići su 2009. godine proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a nepoznati počinioci su u maju 2011. godine zapalili četiri mlinčića koje su izgorjele do temelja. Dvije godine kasnije zapaljeni mlinčići su obnovljene u sklopu 14. regionalnog restauracijskog kampa.  Plivska jezera pogodna su za veslačke sportove zbog mirnoće vode usljed njenih karakteristika, a na njima se održavaju takmičenja svih nivoa.

Veliko -Površina: 1,2 km2. Dužina:3,3 km. Maksimalna dubina: 36 m. Dužina obalske linije: 8,4 km.

Malo- Površina: 206 000 m2. Dužina: 940 m. Maksimalna dubina: 24 m. Dužina obalske linije: 3,6 km.

7.   Hutovo blato je prepoznato kao močvarno područje od međunarodnog značaja i uvršteno je na Ramsarsku listu, te kao međunarodno važno stanište ptica. Jedno je od zaštićenih područja u BIH. U vodama „Hutovog blata“ ima 22 vrste riba iz 12 porodica od kojih su endemske: podustva, zubatak, neretvanski vijun i glavočići. Prema posljednjim istaživanjima utvrđeno je više od 600 biljnih vrsta i 163 vrste ptica iz 39 porodica. U jednom dijelu Hutovo blato je prirodni jezerski sistem Deransko jezero, dok je donji dio Svitavsko jezero od 1973. godine antropogenog karaktera  i koristi potrebama HE „Čapljina“.

 Iz Deranskog jezera istječe rijeka Krupa koja u slučaju porasta vodostaja Neretve mijenja tok i teče natrag prema jezeru. Od svih vodenih tijela u Gornjem blatu, jezero Deran je najveće i najbogatije. U područjima gdje je tok vode spor, dno je prekriveno makroalgama, stvarajući mjesta povoljna za rast mlađi. U središnjem i dijelu gdje je

struja brža, dno je bez algalnog pokrova. Cijelo obalno područje obraslo je gustom vegetacijom trske i šaša stvarajući istovremeno zaklon za različite vrste riba.

Deransko jezero- Površina: 3,7 km2. Dužina: 3,3 km. Maksimalna dubina: 11 m. Prosječna dubina: 2 m. Dužina obalske linije: 13 km.

8.   Buško jezero (nekada Buško blato) koje se nalazi na 716 m nv,  je prirodni nastavak Livanjskog polja i danas najveća akumulacija u BIH i šire. Od sedamdesetih godina ovo  je vještačka akumulacija čije vode se koriste za potrebe HE „Orlovac“, a do tada je bilo povremeno jezero i blato iz kojega su se odlijevali brojnim kanalima podzemni vodotokovi u potoke i rijeke. Bogato je ribom (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klen, som). Riblji fond je često u opasnosti zbog naglog smanjenja nivoa vode pogotovo ljeti zbog ispuštanja vode za potrebe hidroelektrane ali i usprkos tome ribe ima u izobilju. Također, u jezeru su zastupljeni i rakovi kojih nažalost u posljednje vrijeme ima jako malo.

Površina: 56,7 km2. Dužina: 13,5 km. Prosječna dubina: 15,5 m. Dužina obalske linije: 43 km.