Održiva mobilnost za zdraviji život

Evropsku sedmicu mobilnosti u posljednje dvije godine obilježava pandemija, te je sasvim logično da se fokus stavi prvenstveno na zdravlje, a potom i na potrebe koje su rezultat promišljanja usljed...

Evropsku sedmicu mobilnosti u posljednje dvije godine obilježava pandemija, te je sasvim logično da se fokus stavi prvenstveno na zdravlje, a potom i na potrebe koje su rezultat promišljanja usljed ovakve zdravstvene krize. U 2021. godini tema je „Održiva mobilnost za zdraviji život“. Ovogodišnjom kampanjom pozivaju se svi ljudi da održavaju svoju fizičku i mentalnu formu i ujedno upoznaju i istražuju ljepote svog grada, regije ili države, te da se brinu o okolišu i zdravlju drugih dok biraju načine svog prevoza.

Evropska sedmica mobilnosti veže se za Evropsku godinu željeznice 2021. jer je zajednički cilj potaknuti ljude da se kreću održivo. Željeznica je jedan od najsigurnijih i najodrživijih načina prijevoza na kontinentu, dok na lokalnom nivou javni prevoz, osim što ima manje emisije gasova, smatra se učinkovitim i pristupačnim za sve građane.

Kampanja 2021. godine tretira četiri važna pitanja: mentalno i fizičko zdravlje, sigurnost i odgovor na COVID-19 i stavlja ih u kontekst održive mobilnosti.

Osim što stručnjaci govore da je pješačenje i vožnja bicikla dobra za naše zdravlje i sami možemo osjetiti benefite na svom organizmu odabirom ovih održivih i zdravih načina prevoza u svakodnevnom životu. Brojne studije ukazuju na to da aktivna mobilnost smanjuje depresiju, tjeskobu i druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem. Vježbanje pješačenjem ili vožnjom bicikla ubrzava krvotok, oslobađa endorfine i smanjuje opći nivo stresa. Čak i 30 minuta pješačenja ili vožnje biciklom dnevno može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja uticati pozitivno na opće raspoloženje i kvalitetu sna, smanjiti stres, tjeskobu i umor. Tjelesno aktivni ljudi suočeni su s do 30 % manje rizika da postanu depresivni, a tjelesna aktivnost pomaže u oporavku od depresije. To se sve može odraziti i na gradove, pa tako potičući kampanje vožnje bicikla i pješačenja i gradovi u cjelini postaju sretniji, zdraviji, obrazovaniji i ekonomski postojaniji. Odabir ovakvog načina života utiče u velikoj mjeri i na kvalitet života. Za mentalno zdravlje od velikog je značaja i javni prevoz. Pouzdan javni prevoz pruža osjećaj sigurnosti, a politike besplatnih karata za penzionere recimom, pokazale su se učinkovite iz više razloga. S povećanjem korištenja javnog prijevoza među tom populacijom, došlo je do smanjenja simptoma depresije i osjećaja usamljenosti. Poboljšanje kvalitete gradskog saobraćaja doprinosi smanjenju buke koja dokazano ozbiljno šteti ljudskom zdravlju i ometa čovjekove dnevne aktivnosti. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, može ometati san, prouzrokovati kardiovaskularne i psihofizičke smetnje, umanjiti produktivnost i izazvati uznemirenost i promjene u ponašanju. 20 % evropskog stanovništva dugotrajno je izloženo nivou buke koji može biti štetan za zdravlje. Riječ je o više od 100 miliona ljudi u Evropi. Prema najnovijim objavljenim istraživanjima koja se tiču gradova iz skupine C40, značajna „zelena ulaganja“ u javni prevoz mogu smanjiti onečišćenje zraka koje nastaje od prevoza do 45 % te se time mogu više nego prepoloviti emisije nastale od gradskog prevoza do 2030. godine. Prema novoj Strategiji za održivu i pametnu mobilnost Evropske komisije, 100 europskih gradova postat će klimatski neutralno i najmanje 100 miliona bezemisijskih vozila bit će u pogonu na evropskim cestama, kako bi se postigli ciljevi kvaliteta zraka i klimatski ciljevi širom kontinenta u sklopu Evropskog zelenog plana.

Emisije gasova iz automobila imaju veliki uticaj i na fizičko zdravlje stanovništva stoga je izuzetno korisno raditi na smanjenju korištenja vlastitih automobila. Štetan učinak zagađenja zraka dokazan je i nedavnom studijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u kojoj se predviđa da je 376 000 slučajeva prerane smrti u EU i UK povezano sa zagađenjem lebdećim česticama na godišnjem nivou, mada ako se pogleda zadnjih 30 godina broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih zagađenjem se prepolovio. Stoga korištenje električnih bicikla, bicikala, pješačenje i drugi vidovi održive mobilnosti kao i napori da se povećaju gradske pješačke zone i zelene površine, u velikoj mjeri utiču na fizičko i mentalno zdravlje stanovništva. Petogodišnja britanska studija zaključila je kako osobe koje putuju biciklom na posao imaju 52 % manje rizika od smrti od srčanih bolesti i 40 % manje rizika od smrti od raka. Testirane osobe također su imale 46 % manje rizika od razvoja srčanih bolesti i 45 % manje rizika od razvoja raka.

Treće važno pitanje bavi se sigurnošću. Evropske države članice kreću se prema ispunjenju cilja nulte smrtnosti na cestama. U 2001. godini, gotovo 55 000 ljudi poginulo je u saobraćajnim nesrećama. Do 2018. godine taj broj je smanjen za više od 50 %. Kako su biciklisti i pješaci najslabije grupe od učesnika u saobraćaju, važno je napomenuti da se 38 % svih nesreća sa smrtnim ishodom dogodi se na gradskim ulicama. Oko 9 500 smrtnih slučajeva je bilo u 2018. godini, a više od 50 % smrtnih slučajeva odnosi se upravo na bicikliste i pješake. Pokazalo se kako pješaci imaju 90 % izgleda preživjeti ako ih udari automobil pri brzini od 30 km/h ili nižoj, 50 % izgleda preživjeti ako ih udari vozilo s 45 km/h, a gotovo da nemaju nikakvih izgleda preživjeti ako ih udari vozilo pri brzini od 80 km/h ili višoj. Posmatrajući i upoređujući podatke u proteklih dvadeset godina o broju saobraćajnih nesreća i njihovim posljedicama, vidljivo je da je broj saobraćajnih nesreća, kao i stradalih u više navrata opadao i rastao, ali da je trend smanjenja broja saobraćajnih nesreća i nastradalih lica započet tokom 2017. godine, nastavljen i tokom 2018. godine pa do danas. Tako se tokom 2017. i 2018. godine broj saobraćajnih nesreća smanjio za značajnih 2.291, odnosno za 5,79% i taj trend se nastavio i do danas. Prema izvještaju BIHAMKa tokom 2018. godine stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini iznosila je 72 poginula lica na milion stanovnika što je daleko od prosjeka u EU (49 poginulih/milion stanovnika). Podaci za EU govore da je u 2018.godini bilo 50% manje smrtnih slučajeva na cestama u odnosu na 2001. godinu. 38% smrtnih slučajeva dogodi se na gradskim cestama, a više od 30% nesreća je povezano s cestovnom infrastrukturom.

Kada je u pitanju odgovor na pandemiju COVID-19 došlo je do velikog smanjenja u korištenju javnog prevoza. Evropski gradovi poput Lyona i Nice doživjeli su pad od 85 % do 95 % u korištenju javnog prevoza od početka 2020. godine. Sličan veliki pad uočen je i u Nizozemskoj. Ovo veliko smanjenje u putovanjima djelomično je prouzrokovano neosnovanom brigom da bi se u vozovima i autobusima mogao pokupiti virus. Međutim, podaci njemačkih i francuskih vladinih agencija za kontrolu bolesti pokazali su kako se samo 0,2 % do 1,2 % zaraza bolešću COVID- 19 može pripisati svim prevoznim sredstvima (kopnenim, zračnim i pomorskim ). Ovi rezultati podržani su studijom provedenom u Kini na skupinama koje su vezane uz visokobrzinske vlakove. Studija potvrđuje kako je javni prevoz vrlo siguran ukoliko ima dovoljno prostora za svakog putnika te da je vrijeme izloženosti kratko. Pojedine gradske uprave su iskoristile svoju šansu i potakle stanovništvo da koristi bicikla recimo, gradeći privremene ili trajne biciklističke staze u ovom periodu, što je uticalo i na promjene u ponašanju stanovništva. Nove biciklističke staze izgrađene su u mnogim većim europskim gradovima, uključujući Berlin (23 km), Bruxelles (40 km ), Budimpeštu (20 km), Pariz (32 km) i Rim (150 km). Prema podacima Evropske agencije za okoliš (EEA ), za vrijeme zatvaranja u martu 2020. godine, u odnosu na prethodnu godinu, emisije NO2 znatno su pale u Parizu (54 %), Milanu (21 %), Barceloni (55 %) i Lisabonu (51 %). Vezano uz NO2, analize meteorološkog laboratorija Sveučilišta Sorbonne u Parizu, Francuska, ukazuju na to su emisije pale za više od 30 % u gradskim područjima Austrije, Belgije, Bugarske, Francuske, Italije, Španjolske, Švicarske i Portugala (gdje su smanjenja bila viša od 50 %). Emisije su pale u gradskim područjima svih analiziranih evropskih država. Isto se odnosi i na PM2,5 gdje su sva gradska područja zabilježila smanjenje, osim u Poljskoj. Najuočljivije je bilo smanjenje u Francuskoj (18 %), Italiji (20,5 %), Portugalu (23,5 %) i Sloveniji (18,4 %). Smanjen promet vozila također je doveo do smanjenja smrtnosti u prometnim nesrećama. Od 25 država članica EU-a 19 ih je zabilježilo pad broja smrtnih slučajeva na cestama u aprilu 2020. godine u poređenju s istim razdobljem u prethodne tri godine. 910 osoba izgubilo je život, u usporedbi s prijašnjim prosjekom od 1415 smrtnih slučajeva, što je smanjenje od 35 %.