Svjetski dan okoliša: Insekti
Preko 40% vrsta insekata su pod prijetnjom izumiranja. Lepidoptera, Hymenoptera and dung beetles (Coleoptera) su vrste koje su najviše pogođene. Četiri vodene svojte insekata su ugrožene i već ...
Preko 40% vrsta insekata su pod prijetnjom izumiranja. Lepidoptera, Hymenoptera and dung beetles (Coleoptera) su vrste koje su najviše pogođene. Četiri vodene svojte insekata su ugrožene i već su izgubile veliki dio vrsta.
Gubitak staništa pretvaranjem u intenzivnu poljoprivredu glavni je pokretač opadanja broja insekata, a osim toga dodatni uzročnici su agro-hemijski zagađivači, invazivne vrste i klimatske promjene. Biološka raznolikost insekata ugrožena je širom svijeta. Na osnovu 73 historijska izvještaja o odumiranju insekata širom svijeta došlo se do zaključka da bi moglo doći do izumiranja 40% svjetskih vrsta insekata u sljedećih nekoliko desetljeća.
Prvo obimnije istraživanje populacija insekata širom svijeta, izdvaja nekoliko skupina CRITTERS životinjica koje su posebno ugrožene: moljac i leptir; oprašivači poput pčela; i muhe govnare :D, zajedno sa drugim insektima koji pomažu u razgradnji izmeta i otpada DETRITUS.
Studija prati nekoliko značajnih radova o opadanju insekata koji su šokirali čak i stručnjake na tom polju. U oktobru 2017. grupa evropskih istraživača otkrila je da se brojnost insekata (mjerena biomasom) smanjila za više od 75 posto u 63 zaštićena područja u Njemačkoj – tokom samo 27 godina.
Gubitak insekata zasigurno ima štetne učinke na funkcionisanje ekosistema, jer insekti igraju središnju ulogu u različitim procesima, uključujući oprašivanje, biljojedi, kretanje hranjivih tvari i pruža izvor hrane za ptice, sisare i vodozemace. Na primjer, 80% divljih biljaka procjenjuje se da ovisi o insektima za oprašivanje, dok se 60% ptica oslanja na insekte kao izvor hrane.
Klimatske promjene, gubitak i fragmentacija staništa i pogoršanje kvaliteta staništa pretpostavlja se da su glavni uzročnici odgovorni za smanjenje broja insekata.
Trenutni podaci sugerišu da postoji trend smanjenja raznolikosti i broja insekata. Naprimjer, populacija evropskog leptira travnatih oblasti procjenjeno je da se smanjila 50% između 1990 and 2011 . Isti trend pokazuju i podaci za ostale dobro proučene svojte, poput pčela i moljaca sugeriraju isti trend. Za nagli pad je kriva loša poljoprivredna praksa i pesticidi prema procjenama Evropske agencije za zaštitu životne sredine koja je sprovela istraživanje. Pad broja leptira je loša vijest ne samo za ljubitelje prirode i biološku raznolikost, već ima efekt na poljoprivredu, jer – poput pčela i leptiri djeluju kao oprašivači, a njihov nestanak šteti pticama i drugim stvorenjima kojima oni trebaju za hranu . Populacije leptira vodeći su pokazatelj zdravlja drugih vrsta insekata.
Isti pesticidi koji utiču na pčele – što dovodi do toga da EU zabrani određene proizvode, barem privremeno – također imaju utjecaj na leptire. Problem pesticida posebno je problem u intenzivnim poljoprivrednim područjima zapadne Evrope.
EEA je upozorio da su kao rezultat intenzivne prakse, agresivne upotrebe pesticida i drugih hemikalija, gubitak živih ograda, poljskih margina i drugih poludivljih područja, kao i dominacie monokultura u mnogim područjima i nagla prenamjena zemljišta, mnoge velike površine obrađene zemlje postale “sterilne” u smislu biološke raznolikosti.
Moramo prepoznati važnost leptira i drugih insekata – oprašivanje koje obavljaju bitno je, kako za prirodne ekosisteme tako i za poljoprivredu. Pčele, leptiri i oprašivači uopšte se suočavaju sa opadanjem diljem Europe iz istih razloga – gubitka staništa, intenzivne poljoprivrede i upotrebe pesticida. Nažalost, nedavno reformirana Zajednička poljoprivredna politika gori je za divlje životinje od svojih prethodnika. Europske vlade moraju prestati upotrebljavati novac poreznih obveznika za podršku poljoprivrednom sustavu koji ne čini dovoljno za zaštitu prirode i biološke raznolikosti.
