Zašto i kako štititi prirodne resurse?

Priroda pruža niz resursa korisnih ljudima. Resursi mogu biti izvori energije i to obnovljivi i neobnovljivi  (sunce, vjetar, voda, geotermalni izvori, biomasa, prirodni plin, ugalj, nafta, uran). O...

Priroda pruža niz resursa korisnih ljudima. Resursi mogu biti izvori energije i to obnovljivi i neobnovljivi  (sunce, vjetar, voda, geotermalni izvori, biomasa, prirodni plin, ugalj, nafta, uran).

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u potpunosti ili djelimično i to brze nego se koriste. To su potencijalna energija vodotoka (vodne snage), neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, biogas, toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija), kinetička energija vjetra (energija vjetra), potencijalna energija plime i oseke i morskih valova.

Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu regenerirati niti ponovno proizvesti. Povećana upotreba fosilnih goriva kao što su npr ugalj i nafta, bez aktivnosti za ublažavanje stakleničkih plinova već ima i imat će posljedice na klimatske promjene. Od 1990. globalne emisije CO2 porasle su za više od 46 procenata.

Kako zaštititi resurse? Što je veća potreba za resursima, povećava se potreba za njihovom zaštitom i kvalitetnijim upravljanjem. To se postiže kroz održivi razvoj koji za cilj ima da poboljša standard i kvalitet života bez njihovog rasipanja i posljedica po okoliš.

Održivi razvoj podrazumjeva: 1. zašitu vrsta i staništa, 2. recikliranje, 3. efikasnije korištenje resursa (utopljavanje zgrada), 4. povećano korištenje obnovljivih izvora, 5. kontrolisanje zagađenja smanjenjem emisije gasova), 6. korištenje odgovarajuće tehnologije kao što su lokalni građevinski materijali.

Održiva energija ili zelena energija je energetski učinkovit način proizvodnje i korištenja energije koji ima što manje štetnog uticaja na okoliš.

EU ima za cilj da bude klimatski neutralna do 2050.godine – ekonomija sa neto nultom emisijom stakleničkih gasova.

Kako mi u BIH možemo uticati na smanjenje emisije stakleničkih gasova? 1. efikasnim korištenjem resursa, 2. povećanjem energetske efikasnosti; 3. širim korištenjem obnovljivih izvora energije; 4. poboljšanom energetskom i transportnom infrastrukturom i uslugama.

Na individualnom nivou možemo doprinijeti smanjenju stakleničkih gasova:

• korištenjem bicikla, javnog transporta, pješačenjem;
• korištenjem obnovljivih i čistih izvora energije;
• minimalnim korištenjem aviona, jer jedan povratni prekookeanski let može osloboditi oko 1.6 tona CO2 u atmosferu, što je jednako prosječnoj godišnjoj emisiji jedne osobe u Indiji;
• korištenjem manje grijanja i klima uređaja;
• dodavanjem izolacije zidovima i zatvaranja praznina oko vrata i prozora, mogu se sniziti troškovi grijanja više od 25 posto;
• kupovinom energetski efikasnih proizvoda;
• poticanjem javnih/državnih službenika da uspostavljaju programe i politike dobre za okoliš.