Zašto je toliko teško reći ne plastičnim kesama?
Procjene UN-a su da se u svijetu troši između jednog i pet triliona kesa godišnje. Čak i da se uzme najniža vrijednost, to bi bilo dva miliona kesa u minuti. […]
Procjene UN-a su da se u svijetu troši između jednog i pet triliona kesa godišnje. Čak i da se uzme najniža vrijednost, to bi bilo dva miliona kesa u minuti. Ako bi se spojile, 5 triliona kesa prekrile bi dva puta površinu Francuske.
Kese su među najmanje recikliranim proizvodima iako je materijal od kojih se proizvode moguće reciklirati. Studije ukazuju na to da im je potrebno i do 1000 godina da se razlože, pri čemu dolazi do zagađenja tla i vode. Plastika se teško razlaže ali se usitnjava do mikro čestica.
Plastične kese su među 5 proizvoda koji se nalaze prilikom čišćenja plaža i riječnih korita. Često završavaju kao hrana kornjačama, delfinima i kitovima, te nerjetko uzrokuju smrt kitova i drugih životinja u čijim stomacima su pronađene nabijene vrećice i druga plastika. U Keniji npr. znali su ih pronaći u stomaku slonova i stoke koja se vodi na ispašu. Richard Thompson, pomorski biolog koji se bavi pored ostalog proučavanjem mikroplastike i njenog uticaja na žive morske organizme, je u jednom eksperimentu sa svojim studentima hranio komadićima plastičnih kesa amfipode, sitne rakove, pri čemu je zaključio da ove životinjice mogu relativno brzo rastaviti jednu vrećicu u 1,75 miliona mikroskopskih fragmenata. Na taj način mikroplastika često postaje dio lanca ishrane čovjeka.
Plastične vrećice izrađene su od neobnovljivih resursa nafte i zemnog gasa i na taj način izuzetno doprinose klimatskim promjenama. Svi materijali su na bazi fosilnih goriva, a njihovom ekstrakcijom i u procesu proizvodnje stvaraju se staklenički plinovi koji dodatno doprinose globalnim klimatskim promjenama. Ukupna količina energije potrebna za vožnju automobilom jedan kilometar jednaka je energiji koja je potrebna za proizvodnju devet plastičnih vrećica. Nije racionalno da se ti neobnovljivi resursi koriste za izradu plastičnih vrećica kada je tipičani vijek trajanja svake plastične vrećice oko 12 minuta.
92% od 95,5 milijardi vrećica u EU u 2010. godini su bile za jednokratnu upotrebu. Plastične vrećice štetne su za ljudsko zdravlje jer se iz plastičnih vrećica mogu izdvojiti hemikalije koje mogu poremetiti normalnu hormonsku ravnotežu u ljudskom organizmu. Većina plastičnih fragmenata u okeanima koji poticu npr od plastičnih vrećica sadrže polutante kao sto su PCB i PAH koji narušavaju hormonsku ravnotežu.
Nakon što morski organizmi unesu ove hemikalije koje se dalje kroz prehrambeni lanac prenose do ljudi, oni ih unesu u organizam konzumacijom ribe i drugih morskih organizama. Ove hemikalije se nakupljaju u morskim organizmima i ribama koji su stalno izloženi kontaminiranim okeanskim vodama. Kada ljudi konzumiraju ovu ribu i morske organizme, hemikalije koje se u njima nalaze direktno djeluju na ljudsko zdravlje. Posljedica ovoga je mogući razvoj karcinoma i drugih oboljenja.
