Život bez plastike je moguć!

Svjetski dan ponovnog  punjenja je globalna kampanja za sprječavanje zagađenja plastikom i pomoć ljudima da žive s manje otpada. Zagađenje plastikom je brzo postalo jedan od najvećih ekoloških...



Svjetski dan ponovnog  punjenja je globalna kampanja za sprječavanje zagađenja plastikom i pomoć ljudima da žive s manje otpada. Zagađenje plastikom je brzo postalo jedan od najvećih ekoloških izazova sa kojima se danas suočavamo. Istraživanja su pokazala da živimo u doba plastičnog zagađenja koje je zahvatilo  čak i Antarktik.

Globalno smo već stvorili preko 8,3 milijarde tona plastike. Najveća životinja na svijetu plavi kit može težiti 173 tone. Iz toga proizilazi da smo proizveli istu količinu plastike kao otprilike 50 miliona plavih kitova. Na žalost, očekuje se da će se proizvodnja plastike udvostručiti u narednih 20 godina, a skoro četiri puta do 2050. godine jer i do 12 miliona tona plastike uđe u naše okeane svake godine – to je kamion smeća svake minute. Oko 80% plastike u našim okeanima dolazi iz kopnenih izvora – to je plastika koju koristimo svaki dan koja završava u našem otpadu ili mikroplastika iz stvari kao što su automobilske gume, pa čak i tepisi. Ostatak nastaje kao rezultat ribarske industrije u kojoj su mreže glavni zagađivači.

Ambalaža od hrane i pića koju nosimo na ponovno punjenje jedan je od načina da se borimo protiv zagađenja plastikom. U globalnom izvještaju objavljenom prošle godine  otkriveno je da su omoti za hranu najčešći artikli na plažama širom svijeta, po prvi put prestižući cigarete.

Odabirom ponovne upotrebe šaljemo poruku da su rješenja za zagađenje plastikom i klimatsku krizu tu – i zajedno možemo sačuvati našu okolinu, okeane, gradove i zajednice bez plastike za budućnost.

Procjenjuje se da bi se 1.290 tona plastike moglo spriječiti da uđe u okoliš svake godine samo korištenjem kontejnera za višekratnu upotrebu prilikom kupovine hrane.

Svake godine stvorimo više od 300 miliona tona plastike. Polovina ovoga je za jednokratnu upotrebu.

Globalno, manje od 2% ambalaže je za višekratnu upotrebu. Manje od 10% plastike koju koristimo je reciklirano. U razvijenim zemljama 3 od 4 osobe žele više pristupa mogućnostima ponovne upotrebe i dopune.

Zagađenje okeana plastikom nije jedini problem s plastikom – ona je također veliki doprinos klimatskoj krizi. Smatra se da se 4-8% svjetske proizvodnje nafte koristi za proizvodnju plastike, a stručnjaci smatraju da će proizvodnja plastike činiti 15% globalnih emisija stakleničkih plinova do 2050. ako se trendovi potrošnje nastave. Emisije iz industrije plastike također imaju razoran utjecaj na naše okeane. Prema UN-u, klimatske promjene zagrijavaju okeane i mijenjaju njihovu hemiju toliko dramatično da ugrožavaju samo postojanje koraljnih grebena, podstičući ciklone i poplave i predstavljaju velike rizike za stotine miliona ljudi koji žive duž obala. Procjenjuje se da 100.000 morskih sisara i kornjača i 1 milion morskih ptica godišnje bude ubijeno plastičnim zagađenjem.

Dakle, brojni su razlozi za to da se pridružimo kampanji. Kao pojedinci iako je važno ono što radimo, znamo da to ne možemo sami. Potrebni su nam veliki brendovi, kompanije i trgovci na malo da poduzmu mjere kako bi spriječili plastično zagađenje smanjenjem upotrebe ambalaže za jednokratnu upotrebu i ulaganjem u sisteme ponovne upotrebe i dopunjavanja. I trebaju nam vlade širom svijeta da ih pozovu na odgovornost. Ponesimo svoju bocu za višekratnu upotrebu. Zatražimo od lokalnih biznisa da nam ponude opciju korištenja naših posuda. Smanjimo na taj način upotrebu plastike.