Održivo radno mjesto za održivu budućnost
Obzirom da provodimo dosta vremena na svom radnom mjestu, neophodno ga je učiniti ugodnim za boravak. Jedan od načina je kreiranje održivih radnih mjesta. Održivo radno mjesto je radno mjesto gdje...
Obzirom da provodimo dosta vremena na svom radnom mjestu, neophodno ga je učiniti ugodnim za boravak. Jedan od načina je kreiranje održivih radnih mjesta. Održivo radno mjesto je radno mjesto gdje je u fokusu uposlenik i njegova sigurnost, zdravlje i dobrobit. Na održivom radnom mjestu izbalansirani su okoliš, ljudi i profit, kako bi se postigao uspjeh koji bi bio dugoročan. Načina na koje radno mjesto može postati održivo je više i razlog tome ne leži u činjenici da ona doprinose globalnom zagrijavanju ili zagađenju okoliša, nego u činjenici da imaju sposobnosti razvijanja svijesti o ekološkim problemima u obliku poticaja i mogućnosti za osmišljavanje inovativnih ideja koje bi mogle doprinijeti smanjenju štete koju trpe ekosistemi. Iako se naizgled čini da to ne doprinosi smanjenju negativnih uticaja na okoliš, ipak treba uzeti u obzir da kada se sva radna mjesta zbroje, možemo očekivati značajne pomake. Dalje u tekstu su izdvojeni samo neki od načina kreiranja održivih radnih mjesta.
Smanjena ili u potpunosti ukinuta potrošnja papira u znatnoj mjeri može uticati na okoliš. U prosjeku, jedno drvo može proizvesti oko 8.333 listova papira. Milioni drveća se posjeku kako bi se zadovoljile naše dnevne potrebe za papirom. Veliki dio toga koristi se za kancelarijsko poslovanje. Sa razvojem tehnologije i uz pomoć digitalizacije, moguća je ušteda troškova dnevnog korištenja papira, stvaranje rezervnih kopija dokumenata, a samim tim i zaštita drveća, te smanjenje emisije karbona. Smanjena upotreba papira za 10% na radnim mjestima, može dovesti do manje proizvodnje stakleničkih gasova i to prema procjenama do 1,45 miliona metričkih tona što odgovara emisiji 280.000 automobila godišnje.
Još jedan od načina za kreiranje održivih radnih mjesta je smanjena upotreba plastike. Ideja o korištenju proizvoda od recikliranih materijala je značajna posebno iz razloga što je samo 9% plastike ikada proizvedene reciklirano. Pored toga smanjenje nezdrave hrane i smanjena upotreba stiropora i plastike, a povećana upotreba recimo posuđa za višekratnu upotrebu, mogu uticati na osvještavanje uposlenika prije svega, a zatim i na štetu koju takvi materijali nanose okolišu.
Još jedan od načina je manja potrošnja električne energije jer na taj način umanjujemo emisiju štetnih gasova u atmosferu. To se može postići na način da se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo, te uvođenjem novih tehnologija kao što su kontrolne stanice i svjetlosni senzori, uvođenjem LED verzija sijalica koje mogu koristiti 75% manje električne energije u periodu od 10 godina, regulisanjem klimatizacije, grijanja, pa čak i svjetla ekrana računara.
Nešto o čemu malo ko razmišlja je održiva komunikacija. Čak i naše online aktivnosti imaju određeni uticaj na okoliš. Prije svega, one dovode do emisije nekoliko grama ugljičnog dioksida zbog energije potrebne za pokretanje uređaja i napajanje bežičnih mreža kojima se pristupa. Tu su i ogromni serveri potrebni za podršku interneta i pohranjivanje sadržaja kojem pristupamo preko njega. Danas, prema procjenama, 4,1 milijarda ljudi ili 53,6% svjetske populacije koristi internet. Otisak karbona naših uređaja, interneta i sistema koji ih podržavaju čini oko 3,7% globalnih emisija stakleničkih asova. To je slično količini koju proizvodi avio-industrija globalno, a predviđa se da će se ove emisije udvostručiti do 2025. Najmanje što možemo uraditi je recimo, smanjiti uticaj slanja e pošte na način da imamo u vidu da je karbon otisak e-pošte: 0,3g CO2e za neželjenu e-poštu, do 4g CO2e za običan e-mail i 50g CO2e za poštu sa fotografijom ili velikim prilogom.
Dakle, sve što možemo učiniti da smanjimo emisiju ugljika važno je, bez obzira koliko je malo, pa makar to značilo i kako se ponašamo na internetu. Iako je jako važno političko djelovanje na višem nivou, posebno u razvijenim zemljama, istovremeno je bitno i djelovanje na individualnom nivou, jer kada bi svi napravili promjene, to bi imalo puno veći pozitivan uticaj na okoliš.
