Voda: nezamjenjiv resurs

U pojedinim državama u svijetu manje od polovine stanovništva ima pristup pitkoj vodi. Svježa voda čini samo 2,5 % vode na Zemlji. Od toga su dvije trećine zamrznute u ledenjacima i […]

U pojedinim državama u svijetu manje od polovine stanovništva ima pristup pitkoj vodi. Svježa voda čini samo 2,5 % vode na Zemlji. Od toga su dvije trećine zamrznute u ledenjacima i polarnim ledenim kapama. Da se cijela zaliha svjetske vode stavi u bokal od 4 litra, svježa voda koja nam je na raspolaganju stala bi u jednu kašiku. Stoga je od velikog značaja odgovorno korištenje i upravljanje vodom kao jednim od najznačajnijih resursa.

Danas kada imamo gotovo 8 milijardi ljudi na Zemlji, njen značaj seže mnogo dalje od zadovoljavanja osnovnih potreba.  To je preduslov za život ljudi, životinja i biljaka, kao i nezamjenjiv resurs za ekonomiju. Voda također igra temeljnu ulogu u ciklusu regulacije klime.

Upotreba vode porasla je više nego dvostruko brže od povećanja stanovništva u prošlom vijeku, a njena vrijednost je mnogo veća od cijene – voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša domaćinstva, hranu, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, izlažemo se riziku lošeg upravljanja  ovim nezamjenjivim resursom. Bez sveobuhvatnog razumijevanja prave, višedimenzionalne vrijednosti vode, nećemo moći zaštititi ovaj kritični resurs u korist svih.

Vrijednost vode za ljude, životnu sredinu, industriju, poljoprivredu i kulture odavno je prepoznata, ne samo zato što je postizanje bezbjednog upravljanja pitkom  vodom neophodno za ljudski život nego što njen nestanak povlači brojne rizike.

Sigurnost vode sve je veća globalna briga. Negativni uticaji nestašice vode, poplava i zagađenja stavljaju rizike povezane sa vodom, među 5 globalnih prijetnji već nekoliko godina. U 2015. godini, istraživanje o sigurnosti vode, koje je vodio Oxford, kvantificiralo je očekivane gubitke zbog nestašice vode, neadekvatnog vodosnabdijevanja i kanalizacije i poplava na približno 500 milijardi USD godišnje. U jednom od svojih istraživanja Svjetska banka je pokazala posljedice nestašice vode i šokova: cijena suše u gradovima četiri je puta veća od poplave, a jedna suša u ruralnoj Africi može zapaliti lanac siromaštva kroz generacije.

Voda je dakle srž održivog razvoja i presudna je za društveno-ekonomski razvoj, zdrave ekosisteme i sam ljudski opstanak. Od vitalnog je značaja za smanjenje globalnog tereta bolesti i poboljšanje zdravlja, dobrobiti i produktivnosti populacije.

Obzirom da je veoma važna i za regulaciju klime, nalazi se u središtu prilagođavanja na klimatske promjene, služeći kao presudna veza između klimatskog sistema, ljudskog društva i okoliša. Bez pravilnog upravljanja vodama, moglo bi doći i do velikih problema u nizu sektora koji ovise o vodi.

Pored svega navedenog treba spomenuti i povezanost vode kao resursa sa  društveno-političkim svijetom. Samim tim je često ključni faktor u upravljanju rizicima poput gladi, epidemija, nejednakosti i političke nestabilnosti.

Uspješno prilagođavanje uticajima klimatskih promjena na vodu ne ovisi samo o učinkovitim nacionalnim i evropskim propisima o vodama, već i o mjeri u kojoj se upravljanje vodama može integrirati u druge sektorske politike poput poljoprivrede, energije, kohezije i zdravstva.

Stoga,  zaštita vodnih resursa, slatkovodnih i slanih ekosistema i vode koju pijemo i u kojoj se kupamo jedan je od temelja zaštite okoliša u Evropi. Ulozi su visoki, a obzirom da pitanja prelaze nacionalne granice, neophodna je usklađena akcija na nivou EU kako bi se osigurala efikasna zaštita ovog najznačajnijeg resursa kojeg često nazivamo IZVOR ŽIVOTA, a čija vrijednost je samim tim gotovo neprocjenjiva.

Neke interesantne činjenice govore djelimično o tome koliki je njen značaj.

1. Od svih voda na zemlji, 97% je slana voda koja se nalazi u okeanima i morima. Samo 1,2 % vode je dostupno za piće.
2.  Otprilike dvije trećine ljudskog tijela čini voda. Neki dijelovi tijela sadrže više vode od drugih. Naprimjer 70% kože čini voda. 73% ljudskog mozga i srca je voda, a pluća čini 83% voda.
3. Možete preživjeti oko mjesec dana bez hrane, ali samo 5 do 7 dana bez vode.
4. Svaka osoba dnevno koristi oko 380 l vode kod kuće. Za prosječno petominutno tuširanje potroši se između  50 i 75 l vode.
5. Mašina za pranje posuđa koristi približno 35 do 45 l vode, dok ručnim pranjem posuđa možemo potrošiti do 75 l.
6. Osoba treba da konzumira  oko 2,5 l vode dnevno (iz svih izvora vode, hrane itd.) Da bi održala zdravlje.
7. Danas 2,2 milijarde ljudi nema pristup uslugama pitke vode kojima se sigurno upravlja, a 4,2 milijarde ljudi nemaju sanitarne usluge kojima se bezbjedno upravlja. Široko su raširene nesigurne higijenske prakse, koje komplikuju učinke na zdravlje ljudi. Uticaj na stopu smrtnosti djece je poražavajući jer više od 297 000 djece mlađe od pet godina prema podacima UNICEF-a godišnje umire od dijareje zbog loših sanitarnih uvjeta, loše higijene ili nesigurne vode za piće.
8. Djevojkama i ženama u zemljama u razvoju koje imaju probleme sa snadbjevanjem pitkom vodom, često prijete nasilje i seksualni napadi dok prelaze velike razdaljine kako bi donijele sigurnu vodu za svoje porodice.
9. UNICEF predviđa da će klimatske promjene do 2040. izazvati veliki problem sa vodom za gotovo 600 miliona djece.
10. 80% svih bolesti u svijetu u razvoju povezano je s vodom.
11. U gradovima u zemljama u razvoju, curenjem se gubi do 50% vode.
12. 85% svjetske populacije živi u sušnoj polovini planete.
13. Konzumacija prevelike količine vode može biti fatalna (poznato kao intoksikacija vodom).
14. U atmosferi ima više slatke vode nego u svim rijekama na planeti zajedno.

Koji je to minimum koji možemo uraditi kako bismo smanjili potrošnju vode? Jednostavno trebamo prije svega imati na umu da je voda neprocjenjivo bogatstvo, a onda se ponašati u skladu s tim.

1. Smanjenjem upotrebe vruće vode štedi se energija i novac! Ugradite slavine i tuševe s dozračivanjem kako biste smanjili potrošnju vode.
2. Zatvorite slavinu za vrijeme pranja zuba. Kroz otvorenu slavinu nepotrebno proteče do 8 litara vode u minuti!
3. Ako slavina curi, popravite je! U suprotnom biste mogli nepotrebno potrošiti do jedne litre vode po satu, što odgovara čitavoj napunjenoj kadi sedmično.
4. Provjerite curi li vam toalet. Toalet koji curi može dovesti do nepotrebne potrošnje od 200 litara vode dnevno, što predstavlja količinu jednaku onoj potrebnoj za 50 ispiranja.
5. Zaljevajte biljke kasno navečer ili rano ujutro kada se manje vode gubi isparavanjem. Nastojte skupljati vodu kišnicu.
6. Upotrebljavajte termos bocu. Kada zagrijavate vodu za vrući napitak, zagrijte samo onoliko koliko vam je potrebno ili izlijte višak u termos bocu kako bi voda ostala vruća za sljedeću šoljicu.