To je jedan mali korak za čovjeka, jedan veliki skok za čovječanstvo
Od 2022. godine, 20.07. se širom svijeta simbolično obilježava ovaj datum pominjanjem Mjeseca-jedinog Zemljinog satelita, te svih dostignuća vezanih za njega. Na taj dan se nastoje motivirati ...
Od 2022. godine, 20.07. se širom svijeta simbolično obilježava ovaj datum pominjanjem Mjeseca-jedinog Zemljinog satelita, te svih dostignuća vezanih za njega. Na taj dan se nastoje motivirati ljudi da uče o temama kao što su održivo istraživanje Mjeseca i korištenje Mjeseca, te se oživljavaju sjećanja na veličanstveno slijetanje na Mjesec koje se dogodilo 20. jula 1969. godine. To je ujedno i dan za edukaciju i promicanje svijesti o statusu i perspektivama čovječanstva. Cilj obilježavanja ovog posebnog dana je doprijeti do šire javnosti, posebno do mladih generacija i naučiti ih o astrologiji i astronomiji.
Neil Alden Armstrong bio je američki pokusni pilot i astronaut i prvi čovjek koji je 21. jula 1969. godine u 02:56:20 UTC-a (u SAD-u je bio još 20. juli) kročio nogom na Mjesec. Od tada do danas je 12 ljudi hodalo po Mjesecu . Zakoračivši s Eaglea na Mjesečevu prašnjavu površinu izgovorio je famoznu rečenicu: “To je jedan mali korak za čovjeka, jedan veliki skok za čovječanstvo.” Uzbuđen u trenutku, Armstrong je preskočio “a” u izjavi koju je pripremio.
Da je ovaj trenutak zaista veliki za čovječanstvo, potvrđuje i to da je Mjesec kao Zemljin najbliži planetarni susjed, jedini satelit, ustvari veliki potencijal da bude izvor novih naučnih dostignuća i privrednog rasta. Mjesec je i najbolje mjesto za testiranje sistema i operacija dubokog svemira u pripremi za prvu ljudsku misiju na drugi planet, planet Mars . Do kraja ovog desetljeća , kroz program Artemis bi se trebali postaviti temelji za održivu dugoročnu prisutnost na površini Mjeseca i korištenje Mjeseca kako bi se potvrdili sistemi i operacije dubokog svemira prije putovanja na Mars. Stoga je Mjesec ustvari, ništa drugo nego naš prolaz prema Sunčevom sistemu. On je Zemljin stalni pratilac i nebeski objekat koji se najlakše nalazi na noćnom nebu , a mi sa Zemlje uvijek vidimo isto lice mjeseca jer je mjesec uvijek u sinhroniziranoj rotaciji sa Zemljom.
Mjesec je oduvijek privlačio pažnju čovjeka, te djelovao tajanstveno, a ritam mjesečevih mijena vodio je čovječanstvo hiljadama godina. Jedan od takvih primjera je i to da kalendarski mjeseci otprilike su jednaki vremenu potrebnom za prelaz od jednog punog mjeseca do slijedećeg. Mjesec nam uvijek pokazuje isto lice, ali uvijek mijenja veličinu jer koliko toga vidimo ovisi o položaju mjeseca u odnosu na Zemlju i Sunce. Težina ljudskog tijela na Mjesecu se smanjuje za 16,5%. Bez obzira na to što je Zemljin satelit, Mjesec, s promjerom od oko 3475 kilometara, veći je od Plutona. U našem Sunčevom sistemu postoje još četiri mjeseca čak i veća od našeg. Mjesec je nešto veći od jedne četvrtine (27%) veličine Zemlje, što je mnogo veći omjer (1:4) od bilo kojeg drugog mjeseca i njihovih planeta. To znači da Mjesec ima veliki utjecaj na naš planet i da bi čak mogao biti i glavni faktor u omogućavanju života na Zemlji.
Prva svemirska letjelica koja je stigla do Mjeseca bila je Luna 1, a Luna 2 je bila svemirska letjelica koju je lansirao Sovjetski Savez i koja je izvršila udar na površinu Mjeseca 14. septembra 1959. To je bio prvi korak ka istraživanju Mjeseca i od tada mnoge zemlje uključujući Japan, Kinu, SAD, Indiju i druge lansirale su svoju svemirsku letjelicu, s ciljem da bolje razumiju nebesko tijelo koje se okreće oko naše planete.
Tokom 2023. godine planirano je od strane Rusije, Indije i Europske svemirske agencije pokretanje misija na Mjesec, te u 2024. godini Nasina misija Artemis I, koja je nedavno napravila lunarnu orbitu, koristeći svemirsku letjelicu dizajniranu da vrati ljude na površinu Mjeseca. Cilj država poput SAD, Rusije i Kine je postaviti baze na Mjesecu za život astronauta, te koristiti Mjesec kao „odskočnu dasku“ do mjesta poput planete Mars. Također je potrebno manje goriva za lansiranje svemirske letjelice s Mjeseca nego sa Zemlje za putovanje u duboki svemir, a prema navodima naučnika sa projekata na Sveučilištu u Portsmouthu, na Mjesecu je otkriven izvor goriva, odnosno na južnom polu Mjeseca ima vode, što bi se moglo rastaviti na vodik i kisik, koji bi se mogli koristiti za punjenje letjelica gorivom za putovanja na Mars i drugo.
Još neke zanimljivosti i Mjesecu su da je u prosjeku, Mjesec otprilike 382.500 km udaljen od Zemlje, što je ekvivalentno oko 30 prečnika Zemlje. Što se tiče prečnika, Mjesec je otprilike jedna četvrtina veličine Zemlje. Kada je riječ o površini, Mjesec pokriva oko 1/16 ukupne Zemljine površine. Što se tiče mase, Mjesec ima otprilike 1,2% Zemljine mase.
Tačka u mjesečevoj orbiti kada je najbliža Zemlji naziva se perigej, često se naziva “supermjesec”. U perigeju, Mjesec je udaljen otprilike 360.000 km od Zemlje. Tokom supermjeseca, mjesec se čini oko 14% veći nego na svojoj najdaljoj tački, poznatoj kao apogej ili “mikromjesec”, a na nebu se čini i oko 30% svjetlije.
Postoje različite teorije o tome kako je Mjesec nastao, ali nedavni dokazi ukazuju na to da je nastao kao rezultat sudara Zemlje i manje planete veličine Marsa, a na osnovu analize lunarnih uzoraka i sličnosti u sastavu Mjeseca i Zemlje. Iako je ova teorija, najčešće poznata kao teorija velikog udara, dominantna teorija u naučnoj zajednici, postoji nekoliko drugih ideja za formiranje Mjeseca. To uključuje koncept da je Zemlja uhvatila mjesec, da se mjesec odvojio od Zemlje ili čak da je Zemlja možda čak ukrala mjesec od Venere.
Mjesec ima nekoliko važnih uloga, kao što je stabilizacija nagiba naše orbite, izazivanje sezonskih promjena, utjecaj na plimu i oseku i pomoć u noćnoj navigaciji životinja. Ako bi mjesec iznenada nestao, to bi dovelo do značajnih promjena u okolišu, a život na Zemlji, posebno životinje, suočio bi se s izazovima u prilagođavanju na tako drastične promjene. Međutim, zbog njegovog sporog odlaska ne primjećujemo bitnije promjene.
NASA statistika:
Prosječna udaljenost od Zemlje: 384.400 km,
Perigej (najbliži pristup Zemlji)-„supermjesec“: 363.300 km – čini se 14 % veći
Apogej (najdalje od Zemlje)-„mikromjesec“: 405.500 km,
Obim orbite: 2.413.402 km,
Srednja orbitalna brzina: 3.680,5 km/h
