Eko kuhinja za održivu budućnost!

Kako svoje vrijeme u kuhinji učiniti ekološki prihvatljivijim: Konzumirati manje crvenog mesa i više povrća u prehrani. Meso i mliječni proizvodi konkretno čine oko 14,5% globalnih emisija stakl...

Kako svoje vrijeme u kuhinji učiniti ekološki prihvatljivijim:

1. Konzumirati manje crvenog mesa i više povrća u prehrani. Meso i mliječni proizvodi konkretno čine oko 14,5% globalnih emisija stakleničkih plinova (FAO). Osim CO2, krave i ovce proizvode velike količine metana kao nusprodukt probavnog procesa preživača, oslanjajući se na specijalizirane bakterije koje mogu razgraditi travu. Kao staklenički plin, metan je do 34 puta jači od CO2. Ali govedina je daleko najveći emiter, stvarajući 60 kilograma emisija stakleničkih plinova po kilogramu proizvedenog mesa—to je više nego dvostruko više od emisija sljedeće namirnice koja najviše zagađuje, janjetine.
2. Zamjeniti hemijska sredstva za čišćenje vlastitim ekološki prihvatljivim poput sode bikarbone, limuna i destiliranog bijelog sirćeta koji su izvrsni prirodni dezinficijensi. Postoje mnogi rizici povezani s korištenjem štetnih kemikalija u vašem domu, ali onaj koji možda već niste znali je da čišćenje oštrim kemijskim proizvodima kontaminira zrak u vašem domu kroz isparavanje otrovnih para . Opća sredstva za čišćenje u domaćinstvu nisu često prepoznata kao zagađivači, ali oštre kemikalije koje se nalaze u većini općih sredstava za čišćenje doprinose smogu, oštećuju kvalitet vode za piće i također su toksične za biljke i životinje. Kada se ispiru u sistem vode, postrojenjima za prečišćavanje vode je teško da ih uklone u velikoj količini, a neke se uopšte ne mogu ukloniti. Oni se zatim nagomilavaju tokom vremena, utičući na životinjski i biljni svet i kontaminirajući ekosistem.
3. Lokalna kupovina podržava mala, porodična preduzeća i osigurava da je vaša hrana svježa. Osim toga, efektivno utiče na smanjenje kilometara koje hrana pređe, koji čine 5% prosječnih godišnjih emisija hrane. Uzgoj vlastitog vrta i posjete pijaci takođe utiču na smanjenje uticaja.
4. Isključiti sve uređaje iz struje kada nisu u upotrebi. Stvari poput tostera i aparata za kafu i dalje troše energiju kada su uključeni u struju, čak i ako se ne koriste.
5. Izbjegavati pozicioniranje frižidera pored pećnice ili nekog drugog izvora toplote, jer to uzrokuje da mora više raditi kako bi održao niske temperature unutra.
6. Koristiti posuđe koje je ekološki prihvatljivije, kao što su odgovorno nabavljeni bambusovi i drveni alati za kuhanje, lonci od lijevanog željeza ili keramike (umjesto teflonskih tava, koje imaju ograničenje temperature).
7. Ponovna upotreba recimo vode za kuhanje (npr. upotrijebite vodu za tjesteninu za kuhanje riže ili zalijevanje biljaka). Izbjegavati stvari za jednokratnu upotrebu, bilo da se radi o papirnim tanjirima ili plastičnom priboru za jelo, vrećicama za višekratnu upotrebu, kutijama, pa čak i papirnim ubrusima koji mogu uzeti ogroman danak po okoliš. Ne samo da su većini ovih predmeta potrebne stotine godina da se razgrade, već također ispuštaju ugljični dioksid, bisfenol A, PS oligomer i druge toksične kemikalije u zrak i vodu.

Ovo su samo neki od načina i ideje kako smanjiti karbonski otisak u kuhinji koja je jedna od najvažnijih prostorija u našem domu.