Međunarodni dan planina

Međunarodni dan planina 2023. godine obilježava se pod nazivom „Obnavljanje planinskih ekosistema“.  Kako navodi UN, na ovaj dan posebno je  važno podizanje svijesti o značaju planinskih eko...



Međunarodni dan planina 2023. godine obilježava se pod nazivom „Obnavljanje planinskih ekosistema“.  Kako navodi UN, na ovaj dan posebno je  važno podizanje svijesti o značaju planinskih ekosistema i pozivanje na rješenja zasnovana na prirodi kako bi se promovisale najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagođavaju svakodnevnim prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima. 

Obzirom da planine čine oko 27 % Zemljine kopnene površine i predstavljaju oko ½  svjetskih žarišta biodiverziteta, njihova uloga je višestruka. Planine opskrbljuju slatkom vodom polovinu čovječanstva, pružaju dom izuzetnom spektru biljaka i životinja ali i raznolikim ljudskim zajednicama. Njihova uloga u regulaciji klime i uslugama vodosnabdijevanja, te održavanja i očuvanja tla je nemjerljiva. Planine su granice između riječnih i morskih slivova, granice između klimatskih tipova, a nerjetko određuju prirodne granice zemalja. Svojom visinom utiču na vremenske prilike, zaustavljaju oblake koji nose padavine, obezbjeđuju slatku vodu za svakodnevni život polovini čovječanstva, pomažući u održavanju poljoprivrede i snabdijevanju čistom energijom i lijekovima, te kroz historiju pružaju utočište i zaštitu armijama koje bježe i osvajaju.  To su samo neki od razloga zašto je važno promovirati održivi razvoj u planinskim regijama.

Veza između čovjeka i planine je neraskidiva jer u planinama živi 15% svjetske populacije, a veliki broj ljudi sve više slobodnog vremena provodi u planinama bježeći iz velikih gradova i svakodnevnih obaveza.   Nažalost, planine su sve češće pod prijetnjom klimatskih promjena, prekomjerne eksploatacije i kontaminacije, što povećava rizik za ljude i planetu.

Kako se globalno klima nastavlja mijenjati, a temperature rasti, planinski glečeri se tope što utiče na zalihe slatke vode nizvodno, a ljudi koji naseljavaju planine ( neki od najsiromašnijih na svijetu) suočavaju se s još većim izazovima za preživljavanje.

Strme padine znače da krčenje šuma za poljoprivredu, naselja ili infrastrukturu može uzrokovati eroziju tla kao i gubitak staništa. Erozija i zagađenje nanose štetu kvaliteti vode koja teče nizvodno i produktivnosti tla. Kako navodi FAO, preko 311 miliona ruralnog planinskog stanovništva u zemljama u razvoju živi u područjima izloženim progresivnoj degradaciji zemljišta, od kojih se 178 miliona smatra ranjivim kada je u pitanju sigurnost hrane. U konačnici ovo sve više postaje problem svih nas, a ne samo onih koji žive u planinskim dijelovima. 

Otprilike 84% endemskih planinskih vrsta ugroženo je zbog klimatskih promjena i neodrživog razvoja , dok se predviđa da će populacije niza drugih planinskih biljnih i životinjskih vrsta opasti i suočiti se s izumiranjem. Temperature rastu, a klimatske promjene ugrožavaju protok vode. Ako uzmemo u obzir da su planine svjetski “vodeni tornjevi” koji obezbjeđuju 60-80% svih resursa slatke vode za našu planetu,  a da brzo rastuće temperature tjeraju planinske vrste i ljude koji zavise od ovih ekosistema da se prilagode ili migriraju, onda je jasno koliko je potrebno da im pomognemo da se prilagode.  Upravo sada je najbolje vrijeme za podizanje svijesti o planinskim ekosistemima i poduzimanje mjera za njihovu zaštitu od klimatskih promjena jer planine pate od uticaja klimatskih promjena i neodrživog razvoja, povećavajući rizike za ljude i planetu. 

Nedavni sporazum o biodiverzitetu na Konferenciji Ujedinjenih naroda 2022. koji se obavezuje da će zaštititi 30% Zemljinog kopna, okeana, obalnih područja i unutrašnjih voda do 2030. daje poticaj za oživljavanje i zaštitu planinskih pejzaža.

Studija objavljena 2021. godine pokazala je da su ljudi zbog pandemije COVID-19 provodili više vremena na otvorenom nego prije. Posebnu popularnost steklo je planinarenje koje ima mnoge prednosti za fizičko i mentalno zdravlje. Planinarenje pomaže u izgradnji jakih mišića i poboljšava zdravlje srca, te može smanjiti stres, međutim boravak u planini zahtijeva i određenu vrstu priprema kao i znanje. 

Ukoliko idete na planinu evo nekoliko savjeta kako da se pripremite i o čemu da vodite računa. Ukoliko ste početnik birajte lakše ture, a po mogućnosti u zaštićenim područjima jer su takva područja pod nadzorom čuvara prirode. Ma gdje da se nalazite, prije svega budite oprezni  jer opasnosti  mogu pretvoriti pozitivno iskustvo kontakta s prirodom u negativno, pa čak i opasno. Zato je potrebno poštovati planine i biti na oprezu, te  dobro opremljen i u dobroj formi.  Bez obzira na težinu staze koju odaberete, pažljivo planirajte svoju šetnju. Odaberite odgovarajuću stazu s obzirom na vašu fizičku i psihičku spremnost i obavijestite nekoga kuda idete i kada se planirate vratiti. Pratite vremensku prognozu i krenite u ranim jutarnjim satima kako biste izbjegli moguće poslijepodnevne oluje. Odabir opreme je važan.  Nosite odgovarajuću obuću , oblačite se slojevito bez obzira na godišnje doba. Koristite kremu za sunčanje , uzimajte dovoljno bezalkoholnih pića i hrane koja će vam dati dovoljno energije, a da vas ne opterećuje previše. Preporučuje se i nošenje opreme u zavisnosti od težine i vrste ture poput kacige, baklje, odgovarajuće termičke zaštite, lične kutije prve pomoći, planinarske karte i kompasa. Krećite se označenim stazama. Kada idete na planinarenje, pratite markacije duž staze. U BIH staze su označene takozvanim bijelim tačkama u crvenom krugu-Knafelcovom markacijom, kao i određenim putokazima. Knafelcove oznake su ujedno najraširenije markacije i 2022. godine  su proslavile 100 godina postojanja. Markacije su ucrtane na velikom drveću, stijenama i drugim pogodnim i vidljivim mjestima duž staze. Na raskrsnicama se nalaze i putokazi koji ukazuju na nivo težine i predviđeno vrijeme hodanja. Za evropske i tematske staze postoje posebne oznake, od kojih su neke dodatno označene svojim logom. Ako skrenete s označenih staza, nemojte nastaviti iz više razloga. Jedan od važnih razloga je da u Bosni i Hercegovini postoji mnogo područja koja se vode kao minski sumnjiva i važno je informisati se o tome gdje se nalaze ta područja. Ukoliko ste neiskusni i ne poznajete teren, najbolje je da planinarite sa licenciranim planinarskim vodičem. Planinarski vodiči su u stanju da vas posavetuju i upute na bezbjedne puteve, da se postaraju da koristite odgovarajuću opremu i da vas bezbjedno vode na planinskim vrhovima ili planinarskim stazama. Prilikom odabira vodiča obratite pažnju na njegovu licencu i da li je njegova dozvola prikladna za rutu koju planirate. Budite sigurni u planinama i zimi jer su tada prisutni različiti izazovi, od staza koje su pod snijegom i zbog toga se oznake ne vide, pa do lavina, zaleđenih dijelova i vijenaca snijega koje je vjetar raznio preko vrhova. U zimskim uvjetima vrijeme se udvostruči, dani su kraći, a temperature niže. Uslovi u planinama mogu se brzo promijeniti, čak i više nego ljeti, a većina planinarskih domova je zatvorena zimi. Stoga je potrebno posebno obratiti pažnju na vremenske uvjete, težinu ture i ne ići bez društva u planinu. Potrebno je obavijestiti porodicu ili prijatelje o odlasku u planinu te ponijeti sa sobom dosta toplih bezalkoholnih pića i hrane, te pravu opremu.