Zaštitimo našu planetu Zemlju!

Ovogodišnja tema Dana planete Zemlje „Investirajmo u našu Planetu”, inspirisana je sve većom potrebom čovjeka da preusmjeri pažnju sa svega onoga što uzrokuje zagrijavanje Planete, za što j...

Ovogodišnja tema Dana planete Zemlje „Investirajmo u našu Planetu”, inspirisana je sve većom potrebom čovjeka da preusmjeri pažnju sa svega onoga što uzrokuje zagrijavanje Planete, za što je on glavni krivac, na ono što Planetu može vratiti u ravnotežu, poput stvaranja ekonomije 21. vijeka koja obnavlja zdravlje naše planete, štiti našu vrstu i pruža mogućnosti za sve.

Ljudski utjecaj je nesumnjivo doveo do zagrijavanja planete i ono što se predviđa je da će se neki oblici klimatskih poremećaja osjećati vijekovima koji dolaze. Međutim, postajemo svjesni da je neophodno udruživanje s ciljem odmicanja od fosilnih goriva i starih tehnologija iz prošlih stoljeća, a istovremeno je neophodno ulaganje u zelenu ekonomiju, koja je jedini put do zdrave, prosperitetne i pravedne budućnosti.

Vlade širom svijeta donijele su mnoge značajne inicijative zelene politike. Ipak, većina zemalja svijeta nisu na putu da ispune neutralnost stakleničkih plinova (GHG) do 2050. Moguće je održati globalno zagrijavanje ispod 1,5C, ali samo uz akciju koju vlade ne mogu provesti same. Zato su im potrebni svi akteri društva. Vlade moraju potaći građane, preduzeća i institucije da stvaraju i inoviraju, unaprijeđujući interese javnosti i stvarajući okvir za pravičan i održiv globalni ekonomski sistem. Ambiciozan rad na zelenoj energiji stvara povećanu energetsku sigurnost u vrijeme kada je to važnije nego ikada, dok istovremeno stvara pozitivne ekološke ishode potrebne za suočavanje s klimatskom krizom.

Neophodno je zalagati se za održiva rješenja u svim segmentima, a ublažavanje klimatskih promjena, obnova i prilagođavanje zahtijevaju kolektivnu volju i glas ljudi da naprave promjenu koja je potrebna planeti. Drugim riječima- zajedno moramo ulagati u našu planetu.

Mnogo je načina na koje možemo riječi sprovesti u djela. Dalje u tekstu navodimo samo neke od njih.

Investiranje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost: Većina energije koju koristimo trenutno se proizvodi iz fosilnih goriva, proizvodeći otprilike 60% emisija stakleničkih plinova (GHG). Osim što doprinosi emisijama koje zagrijavaju planetu, sagorijevanje fosilnih goriva uzrokuje zagađenje zraka koje može biti štetno i za ljude i za planet. Korištenje izvora energije u čijoj osnovi je karbon za kuhanje hrane, na primjer, ne šteti samo okolišu nego milioni ljudi umiru svake godine zbog udisanja otrovnog dima. Ulaganje u obnovljivu energiju i poboljšanje energetske efikasnosti može smanjiti emisije, učiniti energiju dostupnijom, poboljšati kvalitet zraka i očuvati našu planetu.

Ulaganje u čist transport: Današnji transport ovisi o fosilnim gorivima, koji proizvode jednu četvrtinu svjetske emisije stakleničkih plinova. To uključuje teretne brodove, koji rade na jednom od najprljavijih goriva na planeti i čine 80% globalne trgovine. Zapravo, da je brodarska industrija država, bila bi šesti najveći emiter ugljičnog dioksida na svijetu. Od električnih vozila, do transporta sa nultom emisijom, do zelenog vodonika kao alternativnog goriva, čist transport ne samo da može smanjiti zagađenje i poboljšati kvalitet zraka, već može poboljšati pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskim prilikama pružanjem održivijih i pristupačnijih načina za svakodnevni prevoz.

Ulaganja u rješenja zasnovana na prirodi: Tehnološke inovacije nisu jedini način da se spasi planeta. Ogromna obnavljajuća moć same prirode jedan je od najisplativijih načina za borbu protiv klimatskih promjena. Zaštitom, održivim upravljanjem i obnavljanjem prirodnih ekosistema, svijet može ublažiti efekte globalnog zagrijavanja uz podsticanje biodiverziteta. Močvarna staništa, pejzaži koji se zajednički nazivaju tresetišta – na primjer, pokrivaju samo 3% Zemljine površine, a ipak pohranjuju gotovo jednu trećinu svjetskog ugljika. Lijekovi zasnovani na prirodi također se mogu naći u okeanu, koji proizvodi polovinu kisika na planeti i obezbjeđuje hranu za milijarde ljudi širom svijeta. Sadnja i zaštita mangrova, morskih trava i slanih močvara može apsorbirati do 10 puta više ugljika nego šume na kopnu, na primjer.

Ulaganje u zdravu hranu: Ono što jedemo i kako se ta hrana proizvodi, utječe na naše zdravlje, ali i na životnu sredinu. Hranu treba uzgajati i prerađivati, transportovati, distribuirati, pripremati, konzumirati, a ponekad i odlagati. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudima povezana je s hranom. Najveći dio stakleničkih plinova povezanih s hranom dolazi iz poljoprivrede i korištenja zemljišta. Ovo uključuje, na primjer: metan iz probavnog procesa goveda, dušikov oksid iz gnojiva koja se koriste za biljnu proizvodnju, ugljični dioksid iz sječe šuma za proširenje poljoprivrednog zemljišta, ostale poljoprivredne emisije od upravljanja stajnjakom, uzgoja riže, spaljivanja žetvenih ostataka i upotrebe goriva na farmama.

Ulaganje u djevojke i žene: Širom svijeta, djevojke i žene više zavise od prirodnih resursa, ali imaju manji pristup. U mnogim regionima takođe snose odgovornost za obezbjeđivanje hrane, vode i goriva za svoje porodice. To ih čini jedinstveno ranjivim na klimatske promjene. Ali djevojke i žene nisu samo žrtve klimatskih promjena. Kao primarni upravitelji svojih domaćinstava i zajednica, oni su i efektivni agenti promjena i branitelji životne sredine. Uprkos tome, zastupljenost žena u nacionalnim i globalnim klimatskim pregovorima ostaje ispod 30%. Kada se donose važne odluke o našoj planeti, djevojke i žene moraju biti uključene i predstavljene. To je jedini način da se postigne klimatska pravda.

Ulaganje u mir: Rat, osim što odnosi ljudske živote, uzrokuje široko rasprostranjenu glad, siromaštvo i patnju, on takođe nanosi štetu planeti. UNEP opisuje životnu sredinu kao “tihu žrtvu nasilnog sukoba”, jer je često direktno oštećena tokom rata. Taktike spaljene zemlje često uključuju uništavanje infrastrukture, gađanje industrijskih lokacija, trovanje bunara i tla, paljenje usjeva i šumskog zemljišta. Konflikt takođe otežava postizanje globalne saradnje neophodne za rešavanje klimatskih promjena. Ulažući u mir i diplomatiju, možemo poštedjeti buduće generacije od pošasti nasilja i istovremeno zaštititi planetu.

Dan planete Zemlje- „Investirajmo u našu Planetu” (povratak Planete u ravnotežu, stvaranje ekonomije 21. vijeka koja obnavlja zdravlje planete, štiti našu vrstu i pruža mogućnosti za sve)-zelena ekonomija- zdrava, prosperitetna i pravedna budućnost.

Vlada = inicijative zelene politike. Neutralnost stakleničkih plinova (GHG) do 2050!? Globalno zagrijavanje je moguće održati ispod 1,5C- samo uz akciju svih aktera društva. Vlada -građani- preduzeća-institucije- okvir za pravičan i održiv globalni ekonomski sistem.

Kako ulagati u našu planet?

Investiranje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost: Energija iz fosilnih goriva-oko 60% emisija stakleničkih plinova (GHG). Sagorijevanje fosilnih goriva- zagađenje zraka . Ulaganje u obnovljivu energiju i poboljšanje energetske efikasnosti -smanjenje emisije, dostupnija energija, poboljšan kvalitet zraka i očuvanje planete.

Ulaganje u čist transport: Transport – fosilna goriva- jedna četvrtina svjetske emisije stakleničkih plinova. Teretni brodovi-prljavo gorivo- 80% globalne trgovine. Da je brodarska industrija država, bila bi šesti najveći emiter ugljičnog dioksida na svijetu. ( poslije SADa, Kine, Rusije, Indije i Japana) . ČIst transport: električna vozila, transport sa nultom emisijom, zeleni vodonik kao alternativno gorivo-manje zagađenje, poboljšan kvalitet zraka, poboljšan pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskim prilikama pružanjem održivijih i pristupačnijih načina za svakodnevni prevoz.

Ulaganja u rješenja zasnovana na prirodi: Obnavljajuća moć prirode- jedan od najisplativijih načina za borbu protiv klimatskih promjena. Zaštita, održivo upravljanje i obnavljanje prirodnih ekosistema-blaži efekti globalnog zagrijavanja -potaknut biodiverzitet. Tresetišta -3% Zemljine površine- pohranjuju gotovo jednu trećinu svjetskog ugljika. Mangrove, morske trave i slane močvare – 10 puta više ugljika apsorbuju nego šume na kopnu.

Ulaganje u zdravu hranu: Hrana-uzgoj, prerada, transport, distribucija, priprema, konzumiranje, odlaganje– oko trećine svih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudima povezana je s hranom. Dolaze iz poljoprivrede i korištenja zemljišta.: metan iz probavnog procesa goveda, dušikov oksid iz gnojiva koja se koriste za biljnu proizvodnju, ugljični dioksid iz sječe šuma za proširenje poljoprivrednog zemljišta, ostale poljoprivredne emisije od upravljanja stajnjakom, uzgoja riže, spaljivanja žetvenih ostataka i upotrebe goriva na farmama.

Ulaganje u djevojke i žene: -više zavise od prirodnih resursa, imaju manji pristup. Odgovorne često za obezbjeđivanje hrane, vode i goriva za svoje porodice u određenim regijama. Posebno osjetljive na klimatske promjene. Efektivni agenti promjena i branitelji životne sredine- zastupljenost žena u nacionalnim i globalnim klimatskim pregovorima ispod 30

Ulaganje u mir: Rat- odnosi ljudske živote, uzrokuje široko rasprostranjenu glad, siromaštvo i patnju, nanosi štetu planeti (Taktike spaljene zemlje , uništavanje infrastrukture, gađanje industrijskih lokacija, trovanje bunara i tla, paljenje usjeva i šumskog zemljišta. )