Želimo li svijet bez oprašivača?
Šta bi se desilo da izgubimo oprašivače? Oprašivači su ključni za zdravlje ekosistema i sigurnost hrane, a mnoga područja poljoprivrede ovise o oprašivačima. Naučnici procjenjuju da 200.000 ...
Šta bi se desilo da izgubimo oprašivače?
Oprašivači su ključni za zdravlje ekosistema i sigurnost hrane, a mnoga područja poljoprivrede ovise o oprašivačima. Naučnici procjenjuju da 200.000 – 350.000 različitih životinjskih vrsta pomaže u oprašivanju ali kada je riječ o većini usjeva širom svijeta, moramo posebno zahvaliti pčelama, njih oko 20 ooo vrsta. Ipak, ne smijemo zanemariti i neke vrste leptira, moljaca, osa, buba, ptica, slijepih miševa koji takođe doprinose oprašivanju. Svi zajedno pomažu u održavanju biodiverziteta i osiguravaju proizvodnju kvalitetne hrane. Pčele oprašuju 70 od oko 100 vrsta usjeva koje hrane 90% svijeta i odgovorne su za 30 milijardi dolara godišnje u usjevima. Njihov gubitak može dovesti do gubitka biljaka koje oprašuju, svih životinja koje jedu te biljke i tako dalje u lancu ishrane, što znači da bi se svijet bez pčela mogao boriti za održavanje globalne ljudske populacije od 8 milijardi. Intenzivna proizvodnja monokultura i nepravilna upotreba pesticida, gubitak cvjetnih livada i klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju oprašivačima jer im smanjuju pristup hrani i mjestima za gniježđenje, izlažući ih štetnim hemikalijama i slabeći njihov imunološki sistem.
Oprašivači su ključni za prehrambeni sistem kakvog poznajemo, a kvantifikacija njihove vrijednosti omogućila je da se dodatno zabrinemo za njihovu sigurnost. Svake sezone oprašivanje od medonosnih pčela, autohtonih pčela i muha donosi milijarde dolara (SAD) ekonomske vrijednosti. Godišnja globalna proizvodnja hrane u vrijednosti između 235 i 577 milijardi dolara (SAD) ovisi o njihovom doprinosu.
Svjetski dan pčela 2023. poziva na globalnu akciju za podršku poljoprivredne proizvodnje pogodne za oprašivače i naglašava važnost zaštite pčela i drugih oprašivača, posebno kroz poljoprivredne proizvodne prakse zasnovane na dokazima. Od velikog je značaja i podizanje svijesti o važnosti poljoprivredne proizvodnje pogodne za oprašivače radi zaštite pčela i drugih oprašivača, što će u velikoj mjeri zasigurno doprinijeti otpornosti, održivosti i efikasnosti poljoprivredno-prehrambenih sistema.
Kada uzmemo u obzir da 16,5% vrsta oprašivača kičmenjaka prijeti izumiranje na globalnom nivou, te da je 40% vrsta oprašivača beskičmenjaka, posebno pčela i leptira suočeno sa istrebljenjem, možemo zaključiti da je neophodna njihova zaštita.
90 % divljih cvjetajućih biljaka do određene mjere ovisi o najmanje jednom životinjskom oprašivaču, a 75% svjetskih prehrambenih usjeva ovisi makar djelimično o oprašivanju. Ukoliko uzmemo u obzir važnost oprašivača u našoj svakodnevnoj ishrani, ovisnost o oprašivanju insektima možemo izraziti procentualno. Tako vidimo da taj procenat varira te da su neke biljke u potpunosti ovisne o insektima oprašivačima. Organizovane pčele su najvrijedniji oprašivači u ekonomskom smislu poljoprivrede. Ovi hiperefikasni insekti mogu pružiti oprašivanje gotovo bilo kojeg usjeva. Bademi, na primjer, gotovo u potpunosti zavise od oprašivanja pčela. (Badem 100%, luk i tikva 90-100%, jabuka i mango 80-100%, repica i suncokret 50-100%, lubenica 70-100%). Bez medonosnih pčela, berba borovnica, tikvica, lubenica i drugog voća bila bi znatno smanjena, što bi dovelo do rasta cijena i poremetilo tržište.
Prema USDA, jedna kolonija medonosnih pčela vrijedi 100 puta više za zajednicu nego za pčelara – što znači da se vrijednost koju isporučuju proteže daleko iznad njihove stvarne cijene.
Med je više od nusproizvoda oprašivanja i komercijalno se koristi za hranu, kreme za kožu, losione protiv starenja i medicinske obloge za rane. Pčelinji vosak i polen također proizvode ovi insekti, a koriste se u balzamima za usne i drugim kozmetičkim proizvodima. Propolis koji stvaraju pčele za izgradnju svojih košnica, služi kao lak za žičane muzičke instrumente, a u nekim zemljama služi kao pasta za zube ili vodica za ispiranje usta. Za razliku od medonosnih pčela tu su i divlje vrste poput bumbara i pčela lucerke koje često nisu prepoznate po svom doprinosu poljoprivredi ali ovi insekti pružaju vrijedan dodatak komercijalnim pčelinjim kolonijama, čak i oprašujući određene usjeve efikasnije od domaćih. Tokom cvjetanja, medonosne pčele i domaće pčele se udružuju kako bi osigurale oprašivanje bobičastog voća, lucerke i citrusa. Iako je njihova stvarna ekonomska vrijednost mnogo manja od pčela medarica i vrijednost divljih pčela je značajna. Osim održavanja staništa koja privlače oprašivače, domaće pčele dolaze bez ikakvih troškova za poljoprivrednike, ali ipak pomažu poboljšanju kvaliteta i količine svoje žetve.
Ekonomska važnost oprašivača jednaka je ekološkoj, jer svake sezone samo insekti pružaju uslugu koja povećava veličinu i kvalitet žetve, stvara vrijednost za farmere i pokreće globalnu opskrbu hranom. Teško je zamisliti ekosistem u kojem ih nema. Tačnije, bez oprašivača, više od 39 različitih usjeva bi doživjelo pad proizvodnje, a kako bi zadovoljili potražnju, poljoprivrednici bi bili bi bili primorani da se bave intenzivnijim i manje ekološki održivim praksama. Uz više zemljišta poljoprivreda bi imala veću emisiju ugljika iz povećanog rada traktora i drugih mašina, a organizmi u divljim staništima bi rizikovali da budu raseljeni ili poremećeni. Tako dolazimo do zaključkja da insekti igraju veliku ulogu u očuvanju našeg ekosistema i ekonomije, pomažući da poljoprivreda raste dovoljno uz korištenje manje prirodnih resursa. Njihova uloga je višestruka, a nestanak oprašivača može značiti gubitak dijela hrane koja nam je potrebna za zdravu ishranu. Smanjenje broja oprašivača moglo bi imati katastrofalne posljedice po budućnost naše ishrane, a njihov izostanak bi ugrozio tri četvrtine svjetskih usjeva koji barem djelimično zavise od oprašivanja, uključujući jabuke, avokado, kruške i tikve. Poboljšanje oprašivanja nije samo ublažavanje katastrofe – uz poboljšano upravljanje, oprašivanje ima potencijal da poveća prinose i kvalitet poljoprivrednih proizvoda. Oprašivači također igraju ključnu ulogu u održavanju i poboljšanju biodiverziteta, čime se poboljšava otpornost biljaka na klimatske promjene i druge prijetnje okolišu.
I za kraj nekoliko činjenica. Oprašivači doprinose 35 posto ukupnoj svjetskoj proizvodnji usjeva, oprašujući 87 od 115 vodećih prehrambenih usjeva širom svijeta. Blizu 75 posto svjetskih usjeva koji proizvode plodove i sjemenke za ljudsku upotrebu ovisi, barem djelomično, o oprašivačima. U mnogim područjima, pčele, oprašivači i mnogi drugi insekti opadaju u obilju i raznolikosti. Naša sigurnost hrane, ishrana i zdravlje naše okoline zavise od pčela i oprašivača, a svako može napraviti razliku kako bi podržao, obnovio i poboljšao ulogu pčela i oprašivača.
https://www.fao.org/world-bee-day/en
https://www.bbc.com/future/article/20140502-what-if-bees-went-extinct
