Naše vode naša budućnost
Usljed geografskog položaja, klimatskih karakteristika, inženjeringa, regulacije kao i konkurencije, čini se da neke regije obiluju vodom, dok se druge suočavaju sa sušom i zagađenjem. U velikom...
Usljed geografskog položaja, klimatskih karakteristika, inženjeringa, regulacije kao i konkurencije, čini se da neke regije obiluju vodom, dok se druge suočavaju sa sušom i zagađenjem. U velikom dijelu svijeta u razvoju, čista voda je ili teško dostupna ili je za nju potreban naporan rad ili značajna materijalna sredstva. Voda i njena dostupnost utječu na sve aspekte života, od toga gdje je moguće ili nemoguće naseljavanje, do ishrane, ekonomije ali i do samog kvaliteta života. Faktori poput količine, pouzdanosti, čistoće i lokacije vode, utječu na vodosnabdijevanje, pa je stoga potraga za vodom odgovarajućeg kvaliteta važan dio razvoja nekog društva.
Svijet se već suočava sa neposrednom krizom vode, a očekuje se da će potražnja premašiti zalihe svježe vode za 40 posto do kraja ove decenije. Posljednjih godina građani evropskog kontinenta suočili su se s porastom prirodnih katastrofa, kao što su suše i poplave, koje su izazove s vodom EU učinile još ozbiljnijim i pokrenule novu svijest o potrebi da se djeluje u cilju smanjivanja pritisaka na vodu. U svijetu je 90% katastrofa vezano za vodu, a prema podacima Svjetske banke iz 2022. godine, katastrofe povezane s vodom dominirale su na listi katastrofa u posljednjih 50 godina i čine 70 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim katastrofama.
Pritisci na vodne resurse nisu samo posljedica utjecaja klimatskih promjena, već i općenito lošeg upravljanja ovim dragocjenim resursom i zagađenja i degradacije ekosistema, što ne predstavlja izazov samo za evropski kontinent nego i cijeli svijet. U „Zelenoj sedmici EU 2024“ u fokusu je upravo ova tema, otpornost na vodu. Cilj je potaknuti razgovor u cijeloj EU o sadašnjosti i budućnosti vode EU, s naglaskom na podizanje svijesti i promicanje pozitivnih, zajedničkih rješenja. Obzirom da je voda vitalni zajednički resurs i jedan od osnovnih resursa za ljude, životnu sredinu i pravednu, održivu i otpornu ekonomiju, bavljenje klimatskom krizom, krizom biodiverziteta i drugim globalnim izazovima u pogledu hrane, energije i zdravlja, zahtjeva promjenu pristupa prema načinu na koji vrednujemo vodu i upravljamo njom.
Značaj vode je višestruk i ako posmatramo širu sliku možemo vidjeti da nerjetko može stvoriti mir ili izazvati sukob, posebno ako je nema dovoljno ili je zagađena, te ako je nejednak pristup ili ga nema, tenzije mogu porasti između zajednica i zemalja, jer više od 3 milijarde ljudi širom svijeta ovisi o vodi koja prelazi državne granice, a samo 24 zemlje imaju sporazume o saradnji za svu zajedničku vodu. Prekogranične vode čine 60% svjetskih tokova slatke vode, a 153 zemlje imaju teritorij unutar barem jednog od 286 prekograničnih riječnih i jezerskih slivova i 592 prekogranična vodonosna sistema. (UN-Water, 2023).
Svježa voda čini vrlo mali dio ukupne vode na Zemlji. Oko 70% Zemljine površine čini voda, od čega je 97.5% slana, a 2.5% slatka voda. Manje od 1% od 2.5% količine slatke vode je dostupno, odnosno samo nekih 0,007 %, a sa povećanjem broja stanovnika povećava se i potreba za slatkom vodom. Broj stanovnika je 1900. godine iznosio 1.6 milijardi, a danas je prešao 8 milijardi, što je učinilo i pritisak na ovaj resurs većim. Uz povećanu potrošnju vode i sve posljedice klimatskih promjena, jasno je da su i pritisci sa kojima se susreće čovječanstvo, povećani, a da bi se obezbjedila budućnost, neophodno je osigurati dovoljno kvalitetne vode. Samo neki od prijedloga su poduzimanje hitnih mjera u narednih deset godina po pitanjima kao što su obnavljanje močvara i iscrpljenih resursa podzemnih voda, zatim recikliranje vode koja se koristi u industriji, prelazak na preciznu poljoprivredu koja efikasnije koristi vodu i uvođenje obaveze izvještavanja kompanija o svom „vodnom otisku“. 40% ljudi u svijetu su pogođeni nestašicom vode. Prema podacima WHO/UNICEF-a u 2023. godini 2,2 milijarde ljudi i dalje živi bez bezbjedne vode za piće, uključujući 115 miliona ljudi koji piju površinsku vodu.
Ljudsko tijelo je 60 posto vode, a bez obzira na to gdje se nalaze ljudima je potrebna voda da bi preživjeli. Kao resurs je također neophodna za proizvodnju hrane, odjeće i kompjutera, kretanje toka otpada i održavanje zdravlja nas i okoliša. 80% svjetskih otpadnih voda ispušta se neprečišćeno u okoliš. Nažalost, zbog svojih potreba, ljudi su se pokazali kao neefikasni korisnici vode. Za proizvodnju prosječnog hamburgera je potrebno 2400 litara vode, a količina vode potrebna za proizvodnju uobičajenih namirnica varira. Čokolada je na vrhu liste sa 17.196 litara vode koja je potrebna za proizvodnju 1 kg proizvoda. Goveđe meso 15 415 l, ovčije 10 412 l i svinjsko meso 5988 l , a najmanje se koristi vode za čaj, pivo i vino. U poređenju sa proizvodnjom mesa, biljne namirnice zahtjevaju znatno manje vode – na primer, 1 kg krompira troši 287 litara vode. ( Institution of Mechanical Engineers)
Vizija EU za 2050. je sigurnost vode za sve, globalna otpornost na vodeni stres, ljudsko pravo na sigurnu vodu za piće i higijenu, bez ugrožavanja prava budućih generacija, zaštićeni i obnovljeni vodeni ekosistemi, pravična ravnoteža između ponude i potražnje vode, a prioriteti EU su pristup bezbjednoj vodi za piće i sanitarnim uslovima kao ljudsko pravo, zaštita i obnavljanje vodenih ekosistema za održivi razvoj, ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje na njih, promoviranje integrisanog pristupa upravljanju vodnim resursima u svim sektorima, promicanje cirkularnosti u korištenju vode za industriju, energetiku i poljoprivredu povećanjem efikasnosti vode i ponovnom upotrebom vode, te razvoj prekogranične vodne saradnje, kao katalizatora mira i sigurnosti i mobiliziranje javnih i privatnih finansija, istraživanje i inovacije i razmjena znanja.
