Jednostavnim koracima do održive poljoprivrede

Održiva poljoprivreda igra važnu ulogu u transformaciji poljoprivredne politike Evropske unije i nalazi se između organske i konvencionalne poljoprivrede. Ima tri cilja: da zaštiti okoliš, održi...

Održiva poljoprivreda igra važnu ulogu u transformaciji poljoprivredne politike Evropske unije i nalazi se između organske i konvencionalne poljoprivrede. Ima tri cilja: da zaštiti okoliš, održi i poboljša plodnost zemljišta i da proširi bazu prirodnih resursa Zemlje.

Prakse održive poljoprivrede koje su lako primjenjive su:

1.       Rotiranje usjeva i prihvatanje raznolikosti što predstavlja praksu sadnje različitih vrsta ili sorti usjeva na određenom komadu zemlje, ali u različitim periodima ili godišnjim dobima (rotacija) kao i sadnju raznih usjeva što može imati mnoge prednosti, uključujući zdravije tlo i poboljšanu kontrolu štetočina.  Ovo zauzvrat pozitivno utiče na organsku tvar tla, strukturu tla i pomaže zdravom funkcionisanju tla. Sadnja različitih vrsta biljaka zajedno na jednom komadu zemlje, pomaže u rastu biljaka i povećanju proizvodnje, jer biljke međusobno koegzistiraju, npr. zajedno saditi mahunarke unutar drugih usjeva poput kukuruza čini mahunarke pokrovnim usjevima čime one  pomažu u kontroli rasta korova na farmi, opskrbljuju tlo nitratima i pomažu u kontroli vodene erozije na poljoprivrednom zemljištu, što u konačnici pomaže u smanjenju upotrebe sintetičkih kemikalija koje su štetne za okoliš.
2.       Sadnja pokrovnih kultura i višegodišnjih biljaka takođe imaju višestruku korist. Pokrovni usjevi kao što su djetelina, raž ili dlakava grahorica sade se u vrijeme van sezone kada bi tlo inače moglo ostati golo, dok višegodišnji usjevi održavaju tlo prekrivenim i održavaju živo korijenje u zemlji tokom cijele godine. Ovi usjevi štite i grade zdravlje tla sprječavajući eroziju, nadopunjujući hranjive tvari u tlu i držeći korov pod kontrolom, smanjujući potrebu za gnojivima i herbicidima.
3.       Smanjenje ili eliminacija obrade tla je praksa koja se pokazala korisnom naspram tradicionalnog oranja (obrada) koje priprema polja za sadnju i spriječava probleme sa korovom, ali može uzrokovati gubitak tla. Metode smanjene obrade, koje uključuju ubacivanje sjemena direktno u neometano tlo, mogu smanjiti eroziju i poboljšati zdravlje tla.
4.       Primjena integriranog upravljanja štetočinama (IPM)kroz niz metoda, uključujući mehaničku i biološku kontrolu, može se primjenjivati sistematski kako bi se populacija štetočina držala pod kontrolom, dok se upotreba hemijskih pesticida svodi na minimum.
5.       Integracija stoke i usjeva, a na osnovu sve većeg broja dokaza koji  potvrđuju  da pametna integracija biljne i stočarske proizvodnje može učiniti farme efikasnijim i profitabilnijim, naspram Industrijske  poljoprivrede koja teži razdvajanju biljne i životinjske proizvodnje, pri čemu životinje žive daleko od područja u kojima se proizvodi njihova hrana, a usjevi rastu daleko od obilnih gnojiva.
6.       Usvajanje agrošumarske prakse koja podrazumjeva da miješanjem drveća ili grmlja u svoje poslovanje, farmeri mogu pružiti hlad i zaklon koji štite biljke, životinje i vodene resurse, a također potencijalno nude dodatni prihod od voća ili orašastih plodova.
7.       Upravljanje cijelim sistemima i pejzažima jer održive farme tretiraju neobrađene ili manje intenzivno obrađene površine kao sastavni dio farme. Na primjer, prirodna vegetacija uz potoke, ili trake prerijskih biljaka unutar ili oko polja usjeva, mogu pomoći u kontroli erozije, smanjiti otjecanje hranjivih tvari i podržati pčele i druge oprašivače i biodiverzitet općenito.
8. godine Francuska je proglašena prehrambeno najodrživijom zemljom svijeta prema indeksu koji su objavili Economist Intelligence Unit, UK i Barilla Fondacija Centar za hranu i ishranu, Italija , a razlog tome je njihova  borba protiv rasipanja hrane,  te borba za promicanje zdravih stilova života i usvajanje tehnika eko-poljoprivredne proizvodnje . Holandija, Kanada, Finska i Japan zaokružili su top 5, a Ruanda je dobila najviši rezultat među zemljama s niskim dohotkom. Francuska također napreduje s agroekološkom politikom, za koju njeno ministarstvo poljoprivrede kaže da “ima za cilj preusmjeriti poljoprivredu prema cilju kombinovanja ekonomske, ekološke i društvene učinkovitosti”. Ministarstvo očekuje da će do 2025. većina francuskih farmera prihvatiti koncept  koji uključuje prakse kao što su rotiranje usjeva za poboljšanje plodnosti tla i smanjenje ovisnosti o hemijskim gnojivima.