Moćne rijeke BiH
Jedan od najznačajnijih resursa u BiH je voda. Bogatstvo vodama na teritoriju Bosne i Hercegovine, uvjetovano je geografskim položajem, geološkim sastavom, klimom, tlom i reljefom. Rijeke BIH, njih...
Jedan od najznačajnijih resursa u BiH je voda. Bogatstvo vodama na teritoriju Bosne i Hercegovine, uvjetovano je geografskim položajem, geološkim sastavom, klimom, tlom i reljefom. Rijeke BIH, njih 262, pripadaju crnomorskom 70% i jadranskom slivu 24%, dok se površinske vode sa preostalih 6% teritorije gube u kraškom vodopropusnom području. Slivovi većih rijeka su poput mreže pokrili teritoriju BIH, gdje čitavom površinom pripadaju slivovi Vrbasa i Bosne, što čini oko 33% njene ukupne teritorije. Rijeka Sava u BiH čitavom dužinom na sjeveru čini granicu sa Republikom Hrvatskom, rijeka Una jednim dijelom zapadnu, a rijeka Drina granicu na istoku BiH. Izvorišta naših najvećih rijeka nalaze se u srednjoj Bosni. Ovaj prostor obiluje vodom koja je u prošlosti korištena u razne svrhe, od vodenica do korištenja u savremenoj industriji.
Od velikih riječnih tokova jedino se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko more, dok se ostale rijeke posredstvom Save i Dunava ulijevaju u Crno more.
Rijeke BIH su pod sve većim pritiskom, bilo da se radi o većim ili manjim tokovima. Izuzetno je značajno što češće naglašavati njihovu važnost za naš opstanak, ali i prijetnje koje nam predstoje u slučajevima kada se neodgovorno odnosimo prema našim prirodnim resursima. Njihovo korištenje je bez limita, od turizma i velikog potencijala za razvoj ove privredne grane, preko hidroenergije, korištenja u industriji, pa sve do pravilnog upravljanja kada su u pitanju poplave. Poplave i posljedice poplava danas su sve češće i rasprostranjenije te naseljena područja u blizini rijeka bivaju izloženija riziku. Ne treba zaboraviti da je očekivano da je izloženost poplavama u porastu i da poplave neće biti lako predvidljive zbog uticaja klimatskih promjena koje već sada dolaze naglo i bez upozorenja. Stoga je menadžment u ovom segmentu izuzetno značajan, posebno ako se uzme u obzir činjenica da samo oko jedne trećine najdužih rijeka na svijetu i dalje teče, što znači da nisu pregrađivane ili ometane na način koji je stvorio čovjek. Naučnici upozoravaju da takva fragmentacija najvećih svjetskih rijeka, uzrokovana uglavnom branama, prijeti uslugama ekosistema od kojih i ljudi i divlje životinje zavise za svoj opstanak. Slobodne rijeke, kažu, opskrbljuju stotine miliona ljudi hranom, isporučuju sedimente ključne za poljoprivredu, ublažavaju utjecaj poplava i suša i podupiru bogatstvo biološke raznolikosti.
SAVA je najveća rijeka u BiH i treća po dužini pritoka Dunava. Teritorijom BIH, na granici sa Hrvatskom teče dužinom od 331km od ukupno 945 km. Najveće pritoke su joj Una, Vrbas, Bosna i Drina. Rijeka Sava je veliki tranzitni vodotok za BiH, koji drenira veći dio teritorije prema ušću u Dunav. Većim dijelom je plovna. U slivu rijeke Save na teritoriji BIH nalazi se Ramsar područje Bardača. Od velikog je značaja za dunavski riječni bazen zbog izvanredne biološke i pejzažne raznovrsnosti. Prisutne prijetnje rijeci Savi se uglavnom vežu za organsko zagađenje, otpadne vode iz industrije, komunalnih i poljoprivrednih izvora, kao i zagađenje nutrijentima koje je uglavnom uzrokovano poljoprivredom i utiče na eutrofikaciju stajaćih voda. Postojeća plavna područja i močvare dio su prirodnog sistema kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda. U menadžmentu je bitno uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retenzija vode na ovom području, jer još uvijek postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene upravo kao prirodne retenzije, na mnogostruku korist. Povećanje površine plavnih područja može povećati broj i veličinu močvarnih staništa u regiji, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a takođe može obrnuti procese nestajanja određenih važnih i osjetljivih ekosistema.
BOSNA izvire ispod planine Igman u vidu tridesetak krških vrela. Duga je 271 km, a u njenoj dolini su smješteni gradovi Sarajevo, Visoko, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac. Njene vode su dosta zagađene, a koriste se u velikoj mjeri u industrijske svrhe. Prosječni proticaj (m3/s) 163.
DRINA je najduža rijeka BiH, 346km. Rijeka Drina dotiče u BiH iz Crne Gore, a nema svog izvora nego nastaje spajanjem Pive i Tare u Šćepan polju na 432 m n/v. Ulijeva se u Savu na visini od 82m. Bogata je vodom što je čini jednim od najvećih izvora hidroenergije u BIH , te su na njoj izgrađene hidroelektrane. Prva je podignuta kod Malog Zvornika, a njena brana je stvorila jezero dugo 30 km. Zbog brzaca koristi se i za splavarenje, a predjeli kroz koje protiče veoma su zanimljivi i predstavljaju atrakciju posebno ako se njima prolazi splavom. Od Goražda do blizu Višegrada prolazi kroz kanjone čije su litice visoke i po 850 m. Bogata je pastrmkom i mladicom. Prosječni proticaj (m3/s) 124.
UNA izvire na teritoriji Hrvatske. Njen tok od 212 km (u BIH oko 200 km) kod Jasenovca završava u Savi. Po ovoj prirodnoj vrijednosti jedini nacionalni park u Federaciji BiH je dobio ime. Una nosi obilježja prave planinske rijeke i njeni sedronosni slapovi, bukovi i vodopadi kao što su: veliki vodopad u Martin Brodu 20-54m, Štrbački buk 24m, Troslap, Dvoslap i Ripački slap, predstavljaju prave bisere ljepote. Niz Martinbrodski vodopad i Štrbački buk voda se obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova i vodopada gradeći jedinstvene sedrene tvorevine svojstvene ovoj rijeci ukupne visine 54 m. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. Mahovine – briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcita, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina. U rijeci Uni živi 28 različitih vrsta riba koje znaju doseći i preko 30 kilograma težine. Nizvodno od Bihaća prema Bosanskoj Krupi su salamonidi i ciprinidi i kapitalni primjerci mladice, a gornji tok, koji obuhvata područje Nacionalnog parka naseljava 15 vrsta ribe iz 4 reda i 6 porodica. Među 15 vrsta riba koje su prisutne u rijeci Uni na području Nacionalnog parka i njenim pritokama najznačajnije su: Potočna pastrmka (Salmo trutta), Lipljen (Thymalsus thymallus). Među rijetkim vrstama ovdje možemo naći i vrstu pod imenom Peš (Cottus gobio) kao i Dvoprugastu ukliju kao rijetku i relativno ugroženu vrstu. Smanjenje kvalitete voda i staništa može doprinijeti i smanjenju populacija ove vrste. Prosječni proticaj (m3/s) 240. “Rijeku Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu!” BISTAR UM – BISTRA UNA! (B. Marjanović)
VRBAS je dug 240 km i izvire iz dva vrela na planini Vranici, odnosno njenom dijelu koji se zove Zec planina, na visini od 1780m. Koristi se za hidroenergiju, a u novije vrijeme sve više za turizam, posebno avanturistički (kajak, kanu i rafting). Simbol ove rijeke je dajak čamac. Zbog brzine Vrbasa nastao je čamac specifičnog izgleda i oblika prilagođenog koritu rijeke, koje je u gradu najvećim dijelom plitko sa kamenim dnom. Dajak je obrađeni komad drveta kojim se gura čamac, jer zbog male dubine veslo ne bi bilo od pomoći. Prema dostupnim informacijama u Vrbasu postoji pedeset vrsta riba, a najdominantnije su ciprinidne vrste kao što su klen, škobalj, mrena, ali i salmonidne vrste koje su najosjetljivije na pogoršane uslove životne sredine. Jedna od najugroženijih vrsta svakako je mladica, inače endemska vrsta dunavskog sliva, kojoj prijetnju predstavlja zagađenje vode, nelegalan ribolov kao i hidrocentrale. Prema predanjima ova rijeka je naziv dobila po bijeloj vrbi. Prosječni proticaj (m3/s) 132.
NERETVA najduža i vodom najbogatija pritoka Jadranskog mora, 225 km, koja najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (218 km). Izvire ispod predjela Jabuka na planini Lebršnik na visini od 1095m. U Neretvi završavaju vode sa obronaka Treskavice, Zelengore i Lelije. U gornjem toku u Neretvu se sve do ušća Rame, ulijeva 71 pritoka. Nizvodno do ušća, 12 i to zbog vodopropusnih stijena. Kanjon Neretve dug je 150 km i predstavlja ne samo značajnu saobraćajnicu nego i turističku atrakciju. Prosječni proticaj (m3/s) 240
Dolina Neretve zajedno sa dolinom Bosne predstavljaju značajan putni pravac još od antičkog perioda. Ovim dijelom su u srednjem vijeku vodili karavanski putevi iz Dubrovačke republike preko Zahumlja dalje u Bosnu, a danas je tu jedna od najznačajnijih saobraćajnica i plan za budući koridor Vc. Ova planinska rijeka pruža poseban užitak raftinga koji počinje u dolini Glavatičeva i završava se u Konjicu, što omogućava da se prođe oko 23 km rijeke, kroz kanjone ukrašene vodopadima, pored malih plaža i bistrih pritoka. U rijeci Neretvi, njenim pritokama i akumulacijama koje su stvorene izgradnjom brana živi više vrsta riba iz porodica Salmonidae, Ciprinidae, Percidae, Thymallidae, Cottidae i Centrarchidae. Iz porodice salmonidae najzastupljenija je potočna pastrmka, a tu su još glavatica, neretvanska mekousna pastrmka, jezerska pastrmka i kalifornijska pastrmka. Iz porodice Ciprinidae najzastupljeniji je šaran i klen. Iz porodice Percidae tu dominira smuđ, a iz porodice Thymallidae lipljen. Najugroženije vrste glavatica i neretvanska mekousna pastrmka. Mnoge lokalne vrste su endemske, kao što su naprimjer neretvanska mekousna i potočna pastrmka. Donji tok rijeke Neretve, sa svojim močvarama (Hutovo Blato) i deltom, je još uvijek stanište za oko 300 vrsta ptica. Rodarice, čigre, galebovi, patke, vodene kokoške, pjetlići, male pjevice i ugroženi bukavci, patke njorke, morski kulici i brkate sjenice, žive, odmaraju se, ili provode zimu ovdje. Za preko 100 vrsta, ovo je jako važan lokalitet za gniježđenje.
„To je rijeka u kojoj možeš da se okupaš i da je istovremeno piješ, da se ogledaš u njoj i da rashladiš svoju lubenicu i svoju rakiju. Ljeti je ona žena puna raskošnih darova za svakoga namjernika. Zimi je siva, stroga ledena meduza. U proljeće je djevojčica sa cvijećem u dugoj nemirnoj pletenici. U jesen je pobješnjeli džin, raspojasan i mahnitog urlika.“ Zuko Džumhur o Neretvi
