Šta je biodiverzitet?

Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema  na planeti. Nastavimo li sa ovim stilom života do 2030. godine biće nam potrebne dve planete kako bismo zadovoljil...

Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema  na planeti. Nastavimo li sa ovim stilom života do 2030. godine biće nam potrebne dve planete kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe.

Danas se pretpostavlja da ima oko 80 miliona različitih vrsta, a oko dva miliona ih je poznato savremenoj biološkoj nauci . Mnogi oblici (vrste) nikada neće biti poznati jer su već nestali djelovanjem  čovjeka ili makropromjena u životnoj sredini, kao što su na primjer, promjene klime.

U BIH je identificirano 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, vodozemaca 20, gmizavaca 38, ptica 326, sisara 85. Ugroženo je 135 vrsta, od čega najviše ptica (97). Endemičnih vrsta 39 , a najviše endema je 12 riba i 12 reptila.

Biodiverzitet je važan jer su sve vrste međusobno povezane i ovise jedna od druge.  Sa nestajanjem vrsta biljaka dolazi do gubitka energije, odnosno do porasta energetskog nereda, tj. entropije, a kasnije i do nestajanja životinjskih vrsta- što zbog smanjenja izvora hrane to i zbog  promjene staništa i sl. Zbog toga je svaka biljna vrsta veoma važna u očuvanju ekološke ravnoteže, te ekološkog balansa na planeti Zemlji. Kako čovjek svakim danom potiskuje sve veći broj vrsta biljaka, tako raste entropija i propadanje svijeta, globalna ekološka kriza postaje sve dublja i teško predvidiva.

Zbog prekomjerne upotrebe, mnoge ljekovite i aromatične vrste biljaka su dospjele na „crvene liste“ i u BiH. Biljke i životinje su prilagodljive međutim iako imaju tu osobinu ovaj put se klimatske promjene odvijaju puno brže nego što se dešava njihovo prilagođavanje.
Studija provedena 2003. godine pokazala je da može doći do izumiranja do 42% vrsta u regiji jugoistočne Azije do 2100. godine samo zbog krčenja šuma i fragmentacije staništa.

U biodiverzitetu su sadržani i svi tzv. genetički resursi, odnosno vrste biljaka, gljiva i životinja koje imaju neposrednu primjenu u opstanku čovjeka. Mnoge od njih su izvori različitih prirodnih materijala, hrane, lijekova, hortikulturnih rješenja. Od stanja biološke raznolikosti zavisi i trend entropije (stanja energetskog nereda u ekosistemu), te smanjenje rastućeg siromaštva. Drugim riječima, biodiverzitet je strateško sredstvo u procesu globalizacije i okosnica programa u zaštiti okoliša i održivom razvoju na svim nivoima društevno-političkog poretka čovječanstva.

BiH ima još uvijek dobro očuvane ekosisteme i u njima sadržane prirodne resurse – ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva, privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednice, kao i širok spektar ekosistema

Brojne su prijetnje biodiverzitetu u BiH. Uz globalne promjene to su:

•  prekomjerna sječa šuma,
•  intenzivna erozija tla,
• gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
• eutrofikacija voda,
•  kontaminacija svih sfera života,
•  prekomjerna eksploatacija bioloških resursa,
• neodrživa eksploatacija vodnih i mineralnih resursa,
•  slabe i neefikasne implementacije zakonske regulative,
•  nepostojanje jasnog institucionalnog okvira,
• slaba istraženost pojedinih komponenata biodiverziteta u kontekstu savremenih potreba.

Životinje koje su ugrožene u BiH su Canis Lupus (vuk), Rupicapra rupicapra (divokoza), lutra lutra (vidra),  ranjive životinje : ursus arctos (medvjed), lynx lynx (ris), kritično ugroženi: patka gogoljica ili netta rufina, Falco naumanni – bjelonokta vjetruša, turdus pilaris-drozd, bravenjak, gljive koje su kritično ugrožene:  Boletus regius- Kraljevka , Kestenov vrganj itd

Gljive razgrađujući mrtvu organsku tvar omogućavaju kruženje materije, bez kojeg život nije moguć. Dok životinjske ostatke većinom razgrađuju bakterije, u razgradnji biljnih ostataka (celuloze, hemiceluloze, pektina i lignina) dominantne su gljive. Mnoge gljive tvore s biljkama mikorizu, koja je iznimno važna za zdravlje šumskoga drveća i drugih mikoriznih biljaka. Neke se biljke uopšte ne mogu razvijati bez gljivljeg partnera (npr. orhideje). Danas je poznato da oko 85% vaskularnih biljaka s gljivama tvori mikorizu. Kao paraziti, gljive napadaju oslabljene i stare organizme, pa tako imaju značajnu ulogu u prirodnoj selekciji, životnim ciklusima (ubrzavaju kruženje tvari u prirodi) i povećavanju raznolikosti šumskih staništa (omogućavaju stvaranje duplji potrebnih pticama i malim sisavcima). Miceliji i plodišta gljiva važna su hrana velikomu broju životinja (mnoge vrste kukaca hrane se samo gljivama).

U životu čovjeka gljive imaju značajnu ulogu. Uz njihovu pomoć se fermentacijom dobivaju hljeb, vino i pivo. U biotehnološkim procesima uz pomoć gljiva proizvode se mnoge važne tvari kao što su alkohol, limunska kiselina, mliječna kiselina, neki antibiotici, riboflavin i mnoge druge. Neke se vrste gljiva zbog jestivih plodišta uzgajaju za hranu.

Veći broj jestivih vrsta može se skupljati u prirodi, pod uvjetom da ih se zna razlikovati od onih otrovnih, da nisu zaštićene zakonom zbog svoje ugroženosti te da ih se skuplja na propisani način. Jedna od najpoznatijih jestivih gljiva, blagva (Amanita caesarea)je zakonom zaštićena.

Strane invazivne vrste imaju negativan uticaj u prirodi dovodeći do poremećaja prirodne ravnoteže u mnogim ekosistemima, usljed čega se brojne autohtone vrste mogu naći u opasnosti od izumiranja. Kontrola invazivnih vrsta i ublažavanje njihovog uticaja na autohtone vrste i staništa predstavlja danas jedan od najznačajnijih izazova zaštite prirode. Važno je rano ih otkriti i uraditi procjenu uticaja, jer nemaju sve invazivne vrste negativan uticaj. Među poznatije vrste stranih invazivnih vrsta biljaka kod nas spadaju ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), amorfa (Amorpha fruticosa), pajasen (Ailanthus altissima) i japanski dvornik (Fallopia japonica). Od insekata to je npr. krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata), azijska bubamara (Harmonia axyridis) ili tigrasti komarac (Aedes albopictus). Neke od ovih vrsta registrovane su u BiH tek nedavno, poput platanove stjenice Belonochilus numenius ili stjenice listolikog stopala Leptoglossus occidentalis.