Vjetar: Čisti, obnovljivi izvor energije
Energija vjetra koristi se hiljadama godina u moreplovstvu, a prvi poznati točak koji je koristio energiju vjetra konstruisao je grčki izumitelj Heron od Aleksandrije u 1. vijeku nove ere. Prve [&...
Energija vjetra koristi se hiljadama godina u moreplovstvu, a prvi poznati točak koji je koristio energiju vjetra konstruisao je grčki izumitelj Heron od Aleksandrije u 1. vijeku nove ere. Prve prave vjetrenjače potiču iz Irana iz 7. vijeka, a potom su se raširile Azijom. U 10. vijeku uz pomoć vjetrenjača omogućavano je crpljenje morske vode u solanama na Siciliji, a u 12. vijeku su uveliko korištene u sjeverozapadnoj Europi za mljevenje žitarica i dobivanje brašna.
Vremenom je napretkom nauke i tehnologije postignuto stvaranje energije vjetra ili snage vjetra pomoću vjetroagregata. To su uređaji koji usmjeravaju snagu vjetra za proizvodnju električne energije. Zahvaljujući vjetru, lopatice turbine koje su pričvršćene na rotor se pokreću, a rotor okreće generator da bi stvorio električnu energiju. Male, pojedinačne vjetroturbine mogu proizvesti 100 kilovata snage, dovoljno za napajanje kuće, a vjetroelektrana može proizvesti daleko više električne energije, dovoljno za napajanje hiljade domaćinstava.
Najveća pučinska vjetroelektrana na svijetu naziva se Walney Extension. Ova vjetroelektrana je u Irskom moru otprilike 19 kilometara zapadno od sjeverozapadne obale Engleske.
Walney Extension pokriva veliko područje od 149 kvadratnih kilometara, što vjetroelektranu čini većom od grada San Francisca u Kaliforniji. Walney Extension ima potencijal za proizvodnju 659 megavata snage, što je dovoljno za opskrbu električnom energijom 600.000 domaćinstava u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vjetroelektrane da bi bile efikasne potrebno je da se nalaze u područjima sa učestalim vjetrovima većih brzina. Takve lokacije se najčešće nalaze na većim nadmorskim visinama ili na inače vjetrovitom mjestu, npr. na obali ili na pučini, kako bi se iskoristile prednosti prirodnih vjetrova.Turbine su skupe za izgradnju i održavanje, tako da je veliki izazov formirati vjetropark, čak i za razvijene zemlje, a isplativost se postiže tek nakon više od 10 godina.
Energija vjetra je tehnologija za koju se očekuje da će pružiti najveći doprinos ciljevima obnovljive energije EU za naredni period. Mapa koju su kreirali istraživači s britanskog Univerziteta Sussexa i danskog Univerziteta u Aarhusu prikazuje kako zemlje istočne Evrope nude najveći potencijal za eksploataciju energije vjetra. Istraživanje pokazuje da je 46% evropskog kopna pogodno za izgradnju vjetroturbina nakon izuzimanja urbanih sredina, vojnih postrojenja i drugih područja nepogodnih za eksploataciju vjetra.
Snaga vjetra već je konkurentna drugim izvorima električne energije u brojnim zemljama svijeta, međutim istovremeno je potrebno poboljšati znanje o potencijalnim uticajima vjetroelektrana na okoliš i zdravlje, obzirom na široku upotrebu tehnologije.
BiH trenutno ima 3 vjetroelektrane: Podveležje i dvije kod Tomislavgrada. Prema mapi Evrope koju su kreirali istraživači s britanskog Univerziteta Sussexa i danskog Univerziteta u Aarhusu, Bosna i Hercegovina i Makedonija u grupi su zemalja s najvećim potencijalom za eksploataciju energije vjetra. U tim zemljama vjetropotencijal je procijenjen na više od 6,2 MW po kvadratnom kilometru.
Nedostaci vjetroelektrana: Vjetar nije stalno prisutan tako da struja koja se generira tokom oluja, ne može biti sačuvana za upotrebu tokom mirnijih perioda; ipak se radi na tome da se i to omogući. Grupe turbina mogu utjecati negativno na pejzaže i uživanje u pogledu, a mogu uticati i na divlje životinje, posebno ptice, o čemu se treba voditi računa kroz upravljačke dokumente, zakonske i podzakonske odredbe. Oko 7000 turbina je potrebno da proizvede istu količinu električne energije koju proizvede jedna nuklearna elektrana. Vjetroelektrane su bučne za one koji žive u samoj blizini.
Prednosti vjetroelektrana: Obnovljivi su izvor energije. Sigurne su i čiste, ne doprinose globalnom zagrijavanju i kiselim kišama. Imaju minimalan uticaj na lokalne ekosisteme. Vjetrovi su zimi jači što odgovara povećanim potrebama za strujom. Nakon inicijalnih troškova za izgradnju vjetroelektrana, proizvodnja električne energije od ovog izvora je prilično jeftina. Budućnost vjetroparkova je najvjerovatnije na pučini.
Kako pokazuju zvanični dokumenti EU-a, ova unija ima najveći kapacitet kada je riječ o vjetropotencijalu na svijetu i očekuje se da će se u EU proizvoditi 350 gigavata (GW) do 2030. godine što je 24 posto potražnje za električnom energijom.
