Pored fizičke obnove objekata, kuća i infrastrukture, poslijeratni period u BiH označio je obnovu društva. Izgradnja države ne znači samo izgradnju kuća i uspostavu institucija vlasti.
Da bi se bilo koje društvo razvijalo, neophodno je da organizacije koje predstavljaju različite interesne grupe u potpunosti igraju svoju ulogu. To mogu biti organizacije koje predstavljaju različite struke, hobije, spolove, seksualnu opredijeljenost ili nacionalnost. Takve grupe poznate su kao organizacije civilnog društva, ili nevladin sektor.
U 20. vijeku, a posebno drugoj polovini devedesetih, došlo je do značajne ekspanzije organizacija civilnog društva i njihovog djelovanja u BiH. Sve dotada, najveći broj takvih organizacija predstavljao je radnička udruženja, koje su djelovale u jednopartijskom sistemu.
Značajni rast civilnog sektora u to vrijeme izrastao je iz potrebe da se ojača efikasnost njegovog djelovanja kao korektora vlasti, koji ukazuje na moguće propuste dok se istovremeno zalaže za potrebe i interese različitih grupa, i nudi konkretna rješenja za razne društvene probleme i anomalije.
Prema procjenama, u BiH trenutno postoji preko 22 000 organizacija civilnog društva, ili 3,42 nevladine organizacije na 1.000 stanovnika. Teško je ustanoviti precizan broj ovih organizacija jer dok se neke stalno gase, druge se tek registriraju. Osim toga, u kontekstu četiri nivoa vlasti u BiH, mnoge od ovih organizacija djeluju u samo jednoj ili nekoliko općina, dok su druge registrirane i aktivne na nivou cijele zemlje.
Sa ovim brojem organizacija civilnog društva BiH se može porediti sa zemljama EU koje se nalaze u donjem dijelu tabele, poput Češke koja ima 3,49 nevladinih organizacija na 1.000 stanovnika. Lideri među zemljama EU su Finska sa 20,5 i Austrija sa 11,2 nevladine organizacije na hiljadu stanovnika, dok je naš najbliži susjed iz EU, Hrvatska, u relativno dobrom položaju sa 4,56 nevladinih organizacija na 1.000 stanovnika.
Uspješna priča
U hladno zimsko veče, sin Eldine Aljić sjedi na podu svoje tople sobe igrajući se svojim igračkama. Eldina priprema nešto za jelo dok njen muž donese drva za ogrjev kako bi mogli provesti još jedno porodično veče
u svom toplom stanu iako se temperatura napolju spustila ispod nule. Uskoro će porodica Aljić uživati u zajedničkom gledanju filmova.
Prije samo nekoliko mjeseci ovo je bio samo san, gotovo neostvariv. Eldina i njen muž nisu mogli vjerovati da bi ovu zimu mogli provesti u sopstvenom stanu niti da će njihov sin imati svoju sobu. Međutim, njihovi su se životi iznenada promijenili, njihovi daleki snovi postali su realnost a loši uslovi u kojima su živjeli postali su prošlost.
Prethodno su Eldina i njena porodica živjeli u kući njenih roditelja ali 24. oktobra 2017. godine Eldinin život i život njene porodice je promijenjen, kao i životi 17 drugih romskih porodica u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine: zgrada sa 18 stambenih jedinica izgrađena je u okviru projekta “Romska akcija II“, finansiranog od strane Evropske unije u iznosu od €2.5 miliona, i sufinansiranog od strane domaćih organa.
Ovaj projekat koji pruža stambeni smještaj za ukupno 140 romskih porodica, implementiran je u devet bosanskohercegovačkih opština. Eldinina porodica je jedna od mnogobrojnih romskih porodica koje su postali stanari novoizgrađenih stanova obezbjeđenih ovim projektom.
Sada Eldina i njena porodica imaju svoj dom koji im pruža šansu za bolju budućnost. Ona je u potpunosti svjesna u kojoj mjeri je ovaj EU projekat unaprijedio njen život, izjavljujući: “Pružili su nam svjetliju budućnost. Do sada sam živjela sa svojim majkom i ocem ali od danas moja porodica i ja imamo naš sopstveni stan.”
